U prošloj godini svi sudovi na kojima se sudi za ratne zločine počinjene u Bosni i Hercegovini donijeli su ukupno 51 presudu. Od tog broja, 30 je osuđujućih presuda – osuđena je 41 osoba i izrečena im je ukupna kazna od 405 godina i 6 mjeseci zatvora (21 je prvostepena s 30 osuđenih na ukupnu kaznu od 300 godina, dok ih je devet u 2022. postalo pravosnažno, a odnose se na 11 osoba kojima je izrečena ukupna kazna od 105 godina i 6 mjeseci zatvora). Istovremeno je donesena 21 oslobađajuća presuda za 37 osoba (15 je prvostepenih i oslobođeno je 26, a sedam ih je u prošloj godini postalo pravosnažno i oslobođeno je 11 osoba). Četiri osobe oslobođene su u presudi osuđujućoj za njihove suoptuženike, a protiv petorice optuženih sudski postupci obustavljeni su radi smrti.

Kada se presude iz protekle godine pogledaju kroz prizmu pripadnosti vojnim formacijama osuđenika, ispada da je protiv pripadnika HVO-a, kroz čije se strukture provlačio udruženi zločinački poduhvat na čelu s predsjednikom Hrvatske Franjom Tuđmanom, donesena samo jedna osuđujuća presuda: Jozo Perić je 7. marta 2022. pred Vrhovnim sudom FBiH nepravomoćno osuđen na godinu zatvora za ratni zločin protiv civilnog stanovništva u Livnu. Suđenje Periću traje više od pet godina. Prva presuda izrečena mu je 16. marta 2018. Vrhovni sud FBiH ju je 21. novembra 2019. godine ukinuo i naložio ponovno suđenje pred Kantonalnim sudom u Livnu. Nakon ponovljenog suđenja, presudom od 4. decembra 2020. godine opet je oslobođen, pa je Vrhovni sud 16. septembra 2021. godine poništio i ovu presudu.

U prošloj godini izrečene su i tri oslobađajuće presude pripadnicima HVO-a. Željko Marić je prvostepenom presudom Kantonalnog suda u Zenici (nakon ponovljenog suđenja) oslobođen optužnice Tužilaštva BiH od 21. decembra 2018. godine, koja ga tereti za zločin protiv ratnih zarobljenika u Varešu. Isti je sud prvostepenom presudom Ivicu Jukića oslobodio optužnice Kantonalnog tužilaštva u Zenici od 25. februara 2021. godine za zločin protiv ratnih zarobljenika u Žepču. Saša Čalušić je presudom Kantonalnog suda u Odžaku od 28. decembra 2021. godine, koju je Vrhovni sud FBiH potvrdio u 2022. godini, pravosnažno oslobođen optužnice Kantonalnog tužilaštva u Orašju od 3. oktobra 2016, koja ga teretila da je počinio ratni zločin protiv civilnog stanovništva u Novom Gradu pored Odžaka. Sud BiH 4. marta 2022. obustavio je postupak protiv Jakova Duvnjaka, kojeg je optužnica Tužilaštva BiH iz 2009. teretila da je u Kraljevoj Sutjesci ubio civila bošnjačke nacionalnosti. Duvnjak je 13 godina bio u bjekstvu i umro je u Hrvatskoj – prema saznanjima SIPA-e, bio je nastanjen u Rijeci.

Sud BiH u prošloj godini nije donio ni jednu presudu protiv pripadnika HVO-a. Razlog vjerovatno leži u tome da Tužilaštvo BiH od 5. aprila 2018, kada je optužilo Zdenka Grbavca i Željka Šimunovića za zločine u Bradini pored Konjica, do 30. decembra 2022, kada je optužilo Roberta Brešića za zločin u Maglaju, nije podiglo ni jednu optužnicu protiv pripadnika HVO-a.

300 GODINA ZA PRIPADNIKE VRS-a

Protiv pripadnika VRs-a, kroz čije se strukture protezao udruženi zločinački poduhvat na čelu s Radovanom Karadžićem, lani je izrečeno 28 presuda. Osuđujućih je 16 – osuđeno je 26 osoba na ukupnu kaznu od 300 godina (13 je prvostepenih i osuđene su 22 osobe na 253 godine zatvora, a tri presude, koje se odnose na četiri osobe, kojima je izrečena kazna od 47 godina zatvora, u prošloj godini postale su pravosnažne). Istovremeno je doneseno 12 oslobađajućih presuda i oslobođene su 22 osobe (osam je prvostepenih i oslobođeno je 13 osoba, četiri su pravosnažne i oslobođeno je devet osoba, s tim da je oslobađajuća presuda Suda BiH u slučaju protiv Malka Koromana, ratnog načelnika SJB Pale, izrečena 24. januara 2022, a potvrđena 6. juna 2022. godine).

Goran Maksimović, Slavko Perić, Rajo Lazarević i Mićo Manojlović su prvostepenom presudom Suda BiH od 25. februara 2022. oslobođeni optužbe da su učestvovali u strijeljanju 67 civila u selu Lokanj pored Zvornika, dok je ova presuda osuđujuća za Mileta Vujevića, Vukašina Draškovića i Gojka Stevanovića (osuđeni na po 15 godina zatvora) i Ljiljana Mitrovića (osuđen na 8 godina). Trojica optuženih umrla su 2022. tokom suđenja: Sud BiH je obustavio postupak protiv Gorana Tešića, optuženog za zločine počinjene na području Vlasenice, protiv Ranka Češića, optuženog za ubistva i silovanja u Brčkom, i protiv Radomira Stojnića, optuženog za progon u selu Zecovi kod Prijedora.

Sud BiH je u protekloj godini donio 12 osuđujućih presuda i osudio 23 pripadnika VRs-a na 205 godina zatvora, osam je prvostepenih i njima je 14 pripadnika VRs-a osuđeno na 176 godina, od čega su dvije u 2022. postale i pravosnažne. Pored ove dvije, Sud BiH je u protekloj godini potvrdio još dvije prvostepene presude kojima su osuđena dvojica na kaznu od 17 godina. Sud BiH je donio i dvije presude na osnovu priznanja krivice: Damir Miskin je priznao da je u Zijemlju pored Nevesinja silovao Bošnjakinju i osuđen je na četiri godine, a Novica Tripković je priznao krivicu za ubistvo i silovanje u Foči te je osuđen na 8 godina zatvora.

Prvostepeno su pred Sudom BiH osuđeni i: Momčilo Tešić (za zločine u Vlasenici i Srebrenici na 20 godina zatvora), Obrad Poluga, Novak Poluga, Dragan Šekarić, Oliver Krsmanović, Petko Inđić, Radojica Ristić i Miodrag Mitrašinović (na po 13 godina za zločine u Višegradu), Radovan Veljović (za zločine u Foči na 7 godina), Sabahudin Kajdić (na 12 godina za zločine u Prijedoru) i Dušan Ćulibrk (na 20 godina za učešće u strijeljanju 44 civila iz logora „Omarska“ – presuda postala pravosnažna početkom 2023). Dvije presude izrečene su i kao prvostepene i kao pravosnažne: Predrag Bastah osuđen je na 20 godina za učešće u strijeljanju 37 civila pored Vlasenice (prvostepena presuda od 22. marta 2022. potvrđena 2. septembra 2022), a Duško Suvara na 6 godina za silovanja u Glamoču (prvostepena presuda od 27. maja 2022. postala pravosnažna u decembru 2022).

Dvije osuđujuće presude Suda BiH protiv pripadnika VRs-a iz 2021. su u 2022. postale pravosnažne: Božidaru Perišiću potvrđena je kazna od 10 godina za ubistva civila u selima oko Rogatice, a Cvijanu Tomaniću od 7 godina zatvora za ubistvo civila u okolini Zvornika.

Sud BiH u prošloj je godini donio pet oslobađajućih presuda kojima je oslobodio 15 pripadnika VRs-a. Od toga, tri su prvostepene i oslobođena su sedmorica, a dvije su pravosnažne i oslobođena su osmorica. Prvostepeno su oslobođeni i: Radomir Pantić, Branko Jolović, Milomir Milošević, Nenad Vukotić i Nikola Lošić (optuženi da su učestvovali u pokolju u Zaklopači pored Milića), Ratko Đurković (optužen da nije spriječio ubistva civila i zarobljenih vojnika kod Ugljevika), Đorđe Ristanić (optužen da je u Brčkom omogućio progon nesrpskog stanovništva). Pravosnažno su oslobođeni i: Miodrag Josipović, Branimir Tešić, Dragomir Vasić, Danilo Zoljić i Radomir Pantić (oslobođeni optužnice da su učestvovali u genocidu u Srebrenici) i Ranko Babić, Bratislav Bilbija i Đuro Adamović (oslobođeni optužnice da su u Ljeskarama pored Prijedora mučili i ubijali civile).

Viši sud u Beogradu prošle godine donio je dvije osuđujuće presude protiv pripadnika VRs-a: prvostepenom od 16. novembra 2022. osudio je Danka Vladičića na 9 godina zatvora zbog ubistva bračnog para pored Foče, a 24. marta 2022. pravosnažno je osudio Joju Plavanjca na 14 i Zdravka Narančića na 5 godina zatvora zbog ubistva 11 mladića bošnjačke nacionalnosti zatočenih u OŠ „Petar Kočić“ u Bosanskoj Krupi.

Po jednu osuđujuću prvostepenu presudu protiv pripadnika VRs-a u prošloj godini donijeli su Okružni sud u Trebinju i Kantonalni sud u Sarajevu. Sud u Trebinju osudio je Gorana Govedaricu na godinu zatvora zbog ubistva civila u Gacku, a sud u Sarajevu Veljka Papića na dvije godine zatvora zbog nečovječnog postupanja prema civilima u sarajevskom naselju Grbavica.

Okružni sud u Istočnom Sarajeva u prošloj godini donio je dvije oslobađajuće presude protiv pripadnika VRs-a i oslobodio trojicu: Anđelko Pušonja je prvostepeno oslobođen optužbe za zločin protiv civilnog stanovništva u Bogazima pored Han-Pijeska, a Dragiša Tešić i Rajko Lošić optužnice za učešće u premlaćivanju civila i ratnih zarobljenika u Vlasenici, dok je presuda ovog suda kojom je Milenko Gojgolović oslobođen optužnice za silovanje u logoru „Sušica“ pored Vlasenice postala pravosnažna u prošloj godini.

Po jednu oslobađajuću presudu protiv pripadnika VRs-a u prošloj godini izrekli su Okružni sud u Bijeljini i osnovni sud u Brčkom. Obje su nepravosnažne. Sud u Bijeljini oslobodio je Nebojšu Narančića, optuženog da je u Bijeljini strijeljao četiri civila bošnjačke nacionalnosti, dok je sud u Brčkom oslobodio Panteliju Ćurguza, optuženog da je u Brčkom učestvovao u mučenju zarobljenog pripadnika HVO-a.

SUÐENJA PRIPADNICIMA ARBiH

U protekloj godini sudovi su donijeli 13 osuđujućih presuda protiv 15 pripadnika Armije Republike Bosne i Hercegovine, izrekavši im kaznu od 104 godine i šest mjeseci zatvora. Sedam presuda je prvostepenih i osuđeno je sedam osoba na kaznu od 47 godina, a šest je pravosnažnih i njima je osuđeno osam osoba na kaznu od 57,5 godina zatvora. Izrečeno je i šest oslobađajućih presuda; oslobođeno je 14 pripadnika ARBiH (pet je prvostepenih i oslobođena su jedanaestorica, a jedna je pravosnažna i oslobođena su trojica).

Sud BiH u protekloj godini donio je pet osuđujućih presuda i osudio pet pripadnika ARBiH na kaznu od 36 godina zatvora. Od toga jedna presuda, ona protiv Mehmeda Aleševića, osuđenog na pet godina zbog premlaćivanja ratnih zarobljenika u Bužimu, donesena je u 2022. i kao prvostepena, a poslije je i potvrđena kao pravosnažna. Pored Aleševića, Sud BiH je pravosnažno u prošloj godini osudio: Senada Džananovića i Edina Gadžu (prvog na 11, a drugog na pet godina zbog ubistava, premlaćivanja i silovanja civila srpske nacionalnosti u sarajevskom naselju Alipašino Polje), Adema Kostjerevca (na sedam godina za silovanje žene srpske nacionalnosti u blizini Zvornika) i Sakiba Mahmuljina (na 8 godina zbog toga što kao komandant Trećeg korpusa nije spriječio ni kaznio pripadnike Odreda „El-Mudžahid“, koji su 1995. u blizini Vozuće ubili 52 ratna zarobljenika, pripadnika VRs-a).

U protekloj godini Sud BiH je donio šest oslobađajućih presuda kojima je oslobodio 13 pripadnika ARBiH – pet je prvostepenih i dvije pravosnažne. Optužnice da su učestvovali u progonu civila srpske nacionalnosti u Trnovu pravosnažno su oslobođeni Edhem Godinjak, Medaris Šarić i Mirko Bunoza. Dragan Vikić, Jusuf Pušina, Nermin Uzunović i Mladen Čovčić pravosnažno su oslobođeni optužbe za ubistvo osam zarobljenih pripadnika JNA u Velikom parku u Sarajevu (prvostepena presuda od 21. aprila 2022. potvrđena je 1. decembra 2022). Pravomoćno je oslobođen i Agan Ramić (presudom od 17. maja 2022, koja je postala pravosnažna 6. decembra 2022, oslobođen je optužnice da je pretukao dječaka srpske nacionalnosti u blizini Konjica). Nepravomoćno su oslobođeni Admir Rizvanović, Smajil Omerović, Jasmin Huskanović, Ramiz Pljakić i Hazim Fazlović, optuženi da su učestvovali u ubistvu 11 zarobljenih pripadnika VRs-a u Boderištu pored Brčkog. Sud BiH je obustavio postupak protiv Mehmedalije Topalovića zbog smrti (bio je optužen za zločin protiv ratnih zarobljenika u Goraždu).

Po dvije osuđujuće presude protiv pripadnika ARBiH donijeli su Viši sud u Beogradu i kantonalni sudovi u Mostaru, Bihaću i Novom Travniku, a Kantonalni sud u Sarajevu jednu. Pred Višim sudom u Beogradu prvostepenim presudama osuđeni su Husein Mujanović na 10 godina zbog zločina u zatočeničkim centrima u Hrasnici, gdje su bili zatočeni civili srpske nacionalnosti, i Osman Osmanović na pet godina zbog zlostavljanja civila i ratnih zarobljenika u Gornjem Rahiću pored Brčkog. Sud u Mostaru prvostepenim presudama osudio je Mustafu Hakalovića na 6 godina, a Zijada Padalovića na 7,5 godina zatvora zbog ubistva dvojice zarobljenih pripadnika HVO-a u općini Konjic.

Kantonalni sud u Bihaću prošle godine donio je prvostepenu presudu protiv Senada Salkića i osudio ga na 12 godina zatvora zbog premlaćivanja civila u Stabandži pored Velike Kladuše i silovanja dvije žene, a jedna presuda ovog suda je u prošloj godini postala pravosnažna – Hasan Ičanović je osuđen na 8 godina zbog ubistva dvojice zarobljenih pripadnika NOAPZB. Sud u Bihaću je donio i jednu oslobađajuću presudu – za Safeta Isakovića, optuženog da je na brdu Ćorkovača pored Bosanske Krupe ubio dva zarobljena pripadnika VRs-a.

Dvije presude Kantonalnog suda u Novom Travniku protiv pripadnika ARBIH prošle godine postale su pravosnažne – Muhko i Safet Velagić osuđeni su na po 6 godina zatvora zbog premlaćivanja zarobljenih pripadnika HVO-a pored Bugojna, a Hajriz Doglod osuđen je na 6,5 godina zbog ubistva jednog civila u Dubravici pored Viteza.

I na kraju, Kantonalni sud u Sarajevu prošle godine prvostepeno je osudio jednog pripadnika ARBiH – Ibrahim Čečo je osuđen na godinu i po zatvora. Čečo je optužen da je u sarajevskom naselju Dobrinja 18. septembra 1992. fizički zlostavljao civile srpske nacionalnosti nakon što je iz radnog voda pobjegao Ranko Kašiković.