U jeku sve ozbiljnijih problema s finansiranjem ključnih državnih institucija i izvršenjem pravosnažnih presuda, postaje jasno da Bosna i Hercegovina ne može dozvoliti da teret entitetske neodgovornosti padne na leđa cijele države i njenih građana, stoji u saopćenju zamjenika ministra finansija Bosne i Hercegovine Muhameda Hasanovića.
Ističe da rješenja za aktuelne izazove - poput osiguranja sredstava za rad Agencije za pružanje usluga u zračnoj plovidbi BiH (BHANSA) ili izvršenja presude u slučaju Viaduct - već postoje unutar važećih zakonskih okvira.
Zakonska rješenja postoje, ali izostaje politička volja
- Kada je u pitanju BHANSA, Zakon o finansiranju institucija BiH omogućava donošenje posebne odluke o nepredviđenim rashodima, čak i tokom privremenog finansiranja, pod uvjetom da rashodi ne prelaze raspoložive prihode. Dakle, uz odluku Vijeća ministara BiH, sredstva se mogu osigurati na zakonit i funkcionalan način - bez potrebe za improvizacijama koje bi narušile pravni poredak - ističe se u saopćenju.
Međutim, dodaje, pažnju javnosti sve više zaokuplja sporni dug RS-a prema Federaciji BiH u iznosu od 72 miliona KM, koji proistječe iz poravnanja prihoda od indirektnih poreza putem Uprave za indirektno oporezivanje BiH.
To, napominje, nije apstraktan broj - to su konkretni novci poreskih obveznika Federacije, koji su trenutno nezakonito uskraćeni, stoji u saopćenju iz Kabineta zamjenika ministra finansija BiH.
- Kao dodatni problem, otvara se pitanje presude u slučaju "Viaduct". Ovdje nije riječ o tehničkom nesporazumu niti predmetu političkog dogovora, već o pokušaju bespravnog korištenja državnih sredstava jednog entiteta - Republike Srpske. Uz to, višegodišnje opstrukcije vanjske revizije UIO-a, iza kojih stoje ministri i premijeri iz RS-a, otežavaju precizno utvrđivanje koeficijenata za raspodjelu prihoda, čime se sistemski oštećuje budžet BiH, posebno FBiH, za stotine miliona KM godišnje - ističe.
Slučaj "Viaduct" je, naglašava, zapravo dio šireg problema - strategije sistematskog podrivanja fiskalnog sistema države. Ukupan dug u ovom slučaju premašuje 110 miliona KM, a kamate svakodnevno rastu za gotovo 18.000 KM. Svaki pokušaj da se ovakve štete prikriju političkim dogovorima predstavlja direktan napad na pravnu državu i fiskalni suverenitet, navodi on.
- Pored pravnih aspekata, zabrinjava i činjenica da vlasti Republike Srpske više nisu u mogućnosti da izmiruju svoje finansijske obaveze. Uz netransparentno zaduživanje i nesolventnost, RS šalje lošu poruku finansijskim tržištima i kreditorima - poruku o nelikvidnosti i nesigurnosti - naveo je.
Centralna banka mora reagovati, zakon je jasan
Ni Centralna banka BiH, dodaje, ne može ostati po strani.
- Prema članu 30. Zakona o Centralnoj banci, ova institucija ima zakonsko pravo da suspenduje isplatu dobiti radi zaštite vlastite finansijske stabilnosti - posebno kada je na udaru imovina Banke, kao što je to slučaj s nekretninom u Mostaru nakon presude "Viaduct". Upravni odbor CBBiH dužan je spriječiti da aktiva padne ispod vrijednosti pasive - što bi bilo pravno nedopustivo - ističe Hasanović.
U cijeloj situaciji posebno je, kako dodaje, značajno što su i kontrolori letenja BHANSA-e izrazili zabrinutost, jasno ističući da ne žele snositi odgovornost za dugove koje nisu oni napravili. Njihova poruka je, smatra on, upozorenje: sigurnost zračnog prometa BiH ne smije postati talac političkih kalkulacija.
- Zato je krajnje vrijeme da nadležne institucije, domaće i međunarodne, djeluju odlučno. Državne institucije moraju biti zaštićene, a međunarodne obaveze izvršene - bez prebacivanja odgovornosti s jednog entiteta na cijelu državu.
U protivnom, BiH bi postala presedan - država u kojoj se zakonska odgovornost može selektivno ignorisati, a posljedice dugova raspoređivati po političkom ključu. To je put ka urušavanju osnovnih principa na kojima počiva moderna, funkcionalna i pravno uređena država - stoji u saopćenju iz Kabineta zamjenika ministra finansija BiH Muhameda Hasanovića.
