Samo desetak dana nakon što je Nacionalni arhiv Holandije prvi put objavio povjerljiva i kompromitirajuća dokumenta Vlade u Den Haagu, s citatom tadašnjeg državnog ministra odbrane Voorhoevea, ponovo su veterani mirovne misije u Potočarima tema holandskih medija. Vlada demisioniranog premijera Marka Rutte kao da je htjela popraviti dojam u javnosti pa je iznenađujuće najavila dodjelu priznanja i 5.000 eura neoporezovanog novca kao oblik jednokratne pomoći svakom vojniku Dutchbata III i besplatno putovanje veterana u Srebrenicu.

ZAŠTO TEK SADA?

U obrazloženju se navodi da je tome razlog “uočeni nedostatak priznanja i zahvalnosti koje su ti mirovnjaci 1995. godine trebali dobiti zbog misije u vanrednim okolnostima u kojima se od njih tražilo gotovo nemoguće’’. To je u suprotnosti s 25 godina bunkerisanom izjavom ministra Voorhoevea, obznanjenoj prije dvije sedmice, da je “Holandski bataljon mogao učiniti više na odbrani Srebrenice u julu 1995. godine’’. Odluka je različito prihvaćena u holandskoj javnosti, a dolazi kao reakcija na izvještaj još jedne u nizu istraga, ovaj put tzv. Komisije, Borstlap, koja se bavila psihičkim problemima i naslijeđenim traumama kod bivših pripadnika Holandskog bataljona.

Sami veterani smatraju da je gest Ministarstva odbrane zakasnio, da je trebao biti učinjen prije 25 godina jer se osjećaju ostavljenim i zaboravljenim.

“Zašto tek sada? Ministarstvo bi me sutra trebalo nazvati i pitati: ‘Gospodine Kok, jeste li dobro?’ Ali oni su to trebali uraditi prije 25 godina”, rekao je novinarima Boudewijn Kok, bivši pripadnik Holandskog bataljona koji smatra da se izvukao od teške traume.

“Sa mnom je, inače, sada u redu, iako ne prođe dan da ne mislim o svemu što se desilo u Srebrenici, a bar dva-tri puta u godini probudim se vrišteći u snu. Tada zapalim cigaretu i nastavim dalje, šta ću. Imam sina i zato ovo činim’’, kaže Kok, a zabilježene su i još oštrije reakcije veterana.

“Ovaj gest Vlade usporedio bih s događajima iz 1995. godine. Preslabo i zakašnjelo, kao i zračna podrška Holandskom bataljonu koja je izostala’’, rekao je veteran Dave Maat.

Iako je u planu veći skup s veteranima na kojem bi im se uručila priznanja i izrazilo poštovanje, još je nejasno kada će i kako Vlada Holandije to učiniti jer je nedavno demisionirala i čekaju se novi izbori u martu. Posebno je nejasno kako i kada će se organizirati putovanje veterana u Srebrenicu, zamišljeno kao oblik terapije traumatiziranim vojnicima. Ako je suditi prema reakcijama Bosanaca i Hercegovaca na društvenim mrežama uz posljednju vijest o dodjeli priznanja i novčane pomoći, bivši plavi šljemovi iz zemlje tulipana nisu dobrodošli ni u kakvoj turističkoj posjeti u srebreničkoj dolini.

PAX: PRVO ŽRTVE GENOCIDA I NJIHOVE PORODICE PA ONDA VETERANI

Od reakcija, jedino se oglasila Mirovna organizacija PAX, koja već 25 godina djeluje u Srebrenici i poznata je po kritičnom stavu prema državnom vrhu Holandije te otvoreno lobira u korist žrtava genocida.

“Veterani Holandskog bataljona već duže vrijeme zahtijevali su da se učini ovakav gest zato što je Holandska vlada napravila greške u pripremi njihove misije’’, rečeno je u saopćenju ove najveće holandske mirovne organizacije, čija je generalna primjedba da su zaboravljene žrtve, da je fokus samo na vojnicima.

PAX se zalaže za sljedeći redoslijed stvari: prvo otvoreni razgovori i izvinjenje preživjelima i članovima porodica, a nakon toga gest prema veteranima.

“Ništa nije urađeno ako se ne posveti pažnja i bosanskoj strani priče. Posljedice grešaka koje su napravljene svakodnevno osjećaju preživjeli genocida, kao i hiljade članova porodica od preko 8.000 ljudi pobijenih u danima nakon pada Srebrenice. Otvoreni razgovori su do sada izbjegavani, a Vlada ne želi priznati vlastite greške učinjene žrtvama genocida’’, rekao je Dion van den Berg, bivši politički direktor PAX-a i aktivista koji je 25 godina prisutan u svim zbivanjima u vezi sa Srebrenicom.

“Preživjeli su stoga bili primorani pokrenuti sudske procese u Holandiji, a Vrhovni sud, najviša sudska instanca u državi, presudio je dva puta u njihovu korist. Utvrđeno je da je i postupanje Holandije bilo protuzakonito”, istakao je Van den Berg uz kritiku holandskog nastavnog i obrazovnog procesa u školama i fakultetima gdje se žmiri na stvarna dešavanja u Srebrenici.

“U holandskom obrazovnom sistemu u školama posvećuje se mala pažnja Srebrenici, a i kada se posveti, govori se uglavnom o vrlo teškoj situaciji Holandskog bataljona. A upravo se u obrazovanju moraju dobro osvijetliti sva relevantna viđenja. Apsolutno je potrebno posvetiti više pažnje pogledima preživjelih i članovima porodica žrtava. Srebrenica se ne smije dogoditi nikada više’’, zaključio je Dion van den Berg.