Muzej Louvre i Sotheby's dogovorili su istragu porijekla artefakata koju su nabavili između 1933. i 1945. Sotheby's je bila prva međunarodna aukcijska kuća koja je otvorila odjel posvećen istraživanju porijekla i restituciji.
Prošle je godine Louvre objavio internet-bazu podataka s 485.000 zapisa, uključujući više od 1.700 djela koja su pronađena u Njemačkoj nakon Drugog svjetskog rata, ali nisu vraćena potomcima njihovih pravih vlasnika.
U Sjedinjenim Državama je Muzej likovnih umjetnosti u Bostonu ovih dana najavio da će vratiti vrijedan nizozemski krajolik iz 1646., umjetnika Salomona van Ruysdaela (1602.-1670.), nasljednicima jevrejsko-mađarskog političara i advokata koji je ukraden iz bankovnog trezora u Budimpešti, tokom Drugog svjetskog rata.
Muzej je sliku nabavio od trgovca u Londonu 1982. godine, ne znajući puno o njenom porijeklu. Historičar Sandor Juhasz je 2019. godine upozorio bostonski muzej da su tragovi slike nepotpuni i da je pripadala kolekcionaru Frigyesu Glücku, koji je umro 1931. godine. Od Glüka ju je kupio mađarski industrijalac Ferenc Chorin. Slika je postala dio registra ratnih gubitaka u Mađarskoj.
Chorin je osnovao novine Magyar Nemzet kako bi uvjerio mađarsku vlade da se drže podalje od Hitlerove Njemačke. Poslovni čovjek je prešao na kršćanstvo godinama ranije i pomagao Jevrejima s područja pod kontrolom nacista koji su pobjegli u Mađarsku. Tokom Drugog svjetskog rata pohranio je remek-djela svoje zbirke u trezor Mađarske komercijalne banke Besta kako bi ih zaštitio od bombardiranja.
Bio je i jedan od prvih ljudi koji su uhapšeni pod nacističkom okupacijom. Pristao je predati svoju firmu nacistima u zamjenu za siguran izlazak iz Mađarske za njega i njegovih 40 članova porodice, koji su se nastanili u New Yorku, gdje je i umro 1964.
Agnes Peresztegi, advokatica specijalizirana za restitucije, objasnila je da da će nasljednici staviti sliku na aukciju a njena vrijednost bi mogla dostići 700.000 dolara.
Nizozemska slika s početka 17. stoljeća također će biti vraćena nasljednici Jacquesa Goudstikkera, bivšeg amsterdamskog trgovca čiju su galeriju 1940. godine opljačkali nacisti. Nazvana je Klizanje na ledu (1610.) i bila je među oko 1100 ukradenih djela, koje je nabavio Hermann Göring, desna ruka Adolfa Hitlera.
Kolekcionar Martin Schunck kupio je sliku umjetnika Adama van Breena na aukciji dva mjeseca nakon što je ukradena. Godine 1987. predana je Marei von Saher, nasljednici Goudstikkera. Slika se mogla vidjeti kako visi u gradskom muzeju u Trieru dok ga istraživač nije pronašao u bazi podataka njemačke vlade o nacističkim opljačkanim umjetninama.
Direktorica muzeja Elisabeth Dühr uvjerava da je povratak djela "prirodan" nakon što otkriju istinu. “Gradsko vijeće je jednoglasno izglasalo da se djelo vrati nasljednici”, pojasnila je. Goudstikker je bio uticajni jevrejski trgovac u Amsterdamu između Prvog i Drugog svjetskog rata. Iz Nizozemske je pobjegao čamcem i poginuo u nesreći na brodu prije nego što je stigao u Englesku. Prije bijega zabilježio je svoj inventar u crnu fasciklu. Do sada je porodici vraćeno oko 200 slika koje je Göring ukrao. Projekt istraživanja umjetnosti Goudstikker nastavlja tražiti više od 800 opljačkanih djela zahvaljujući godišnjoj pomoći od 90.000 eura koju prima od njemačke Fondacije za izgubljenu umjetnost.
Otkako je slučaj Gurlitt otkriven 2013. (njemački trgovac s vrlo aktivnim učestvovanjem u pljački umjetničkih djela francuskih Jevreja tokom nacističke okupacije) došlo je do promjene volje između velikih evropskih i sjevernoameričkih muzeja. Svako provjerava svoje kolekcije kako bi otkrio odakle im dolazi imovina. Osim toga, većina zemalja potpisala je Washingtonska načela iz 1998. za vraćanje djela koja su opljačkali nacisti.
