U utorak, 17. maja, u prepunom Centru za kulturu “Mostar” upriličena je promocija knjige “Velež: priča o 100 godina mostarskih Rođenih”, čiji je autor istaknuti sportski novinar Saša Ibrulj.
Kako je naglašeno ovom prilikom, u pitanju je sveobuhvatno djelo koje retrospektivno prati rad Fudbalskog kluba “Velež” kroz historiju, od preduvjeta i razloga za osnivanje ovog sportskog kolektiva u junu 1922. godine, preko turbulentnih 1920-ih i 1930-ih godina, Drugog svjetskog rata i uspona nakon 1945. godine. Ovo djelo priča i o Veležovim zlatnim generacijama, o ratnim dešavanjima u Bosni i Hercegovini i njihovom utjecaju na rad ovog kluba, ali i o usponu mostarskih “Rođenih” u posljednjih nekoliko godina.
Bogata knjiga, koja se slobodno može nazvati monografijom, samo je uvertira u veliku proslavu prvih deset decenija postojanja najljepše sportske priče iz najvećeg grada na Neretvi, koja je planirana za ljeto. Naime, 100. rođendan “Veleža” jeste 26. juna i ovaj jubilej bit će obilježen nizom dešavanja na i oko stadiona u Vrapčićima, koji bi trebao u periodu pred nama biti još bolji. Kako su to nedavno obećali predsjednik i direktor ovog kluba Senad Husnić i Džemil Šoše, uz jačanje igračkog kadra vrlo brzo trebali bi započeti i radovi na Areni “Rođeni”, a prvi projekt bit će preuređenje travnjaka.
Kako iskreno govori za Stav autor Saša Ibrulj, rad na knjizi “Velež: Priča o 100 godina mostarskih Rođenih” nije uopće bio jednostavan. Ističe da na samom početku nije bio svjestan obima posla koji je pred njim.
“Od početka profesionalne karijere pisao sam o 'Veležu', obavio stotine razgovora i vjerovao sam kako će na to biti dovoljna nadogradnja da bi se sklopila priča. Međutim, kada sam počeo raditi, shvatio sam da u “Veležovoj” historiji postoje ogromne rupe koje se moraju popuniti. Posebno je to vezano za period prije Drugog svjetskog rata, s obzirom na to da je 1940-ih sakrivena arhiva kluba i ona nikada nije pronađena. Čitav proces se razvukao na gotovo tri godine, što prikupljanja materijala, što pisanja, što uređivanja. Naravno da taj posao nije i ne može biti završen i ne može biti bez grešaka i iskreno se nadam da će potaknuti i druge ljude na istraživanje”, rekao je Ibrulj.
S obzirom na to da je ovaj sportski novinar odlučio napraviti stogodišnju retrospektivu rada jednog velikog bh. kluba, što je zaista ogroman posao, pitali smo ga odakle je crpio materijal. Ovo pitanje posebno je važno zato što je općepoznata činjenica da je dosta građe o “Veležu” izgubljeno u protekla dva rata na našim prostorima.
“Zavisno od perioda. Prošao sam kroz arhive, kroz dosta literature koja se bavi Mostarom i njegovim stanovnicima, a najveći dio materijala, pogotovo iz prvih dvadeset godina postojanja, pronašao sam u novinama iz tog vremena. Usudio bih se reći da se fudbal pratio na dosta dobrom nivou, pogotovo sarajevski, ali dosta se pisalo i o mostarskom i fudbalu u drugim dijelovima BiH. Naravno, za novije periode koristio sam se postojećom građom, ali i sjećanjima i pričama bivših igrača, trenera i funkcionera”, objašnjava nam.
U knjizi su potvrđeni neki već poznati detalji o historiji “Veleža”, ali postoje i neke dosad nepoznate informacije. Saša Ibrulj otkriva šta je to s čim se do sada šira javnost nije mogla susresti, a on je naveo u svojoj novoj knjizi.
“Mnogo je toga što je do sada bilo relativno nepoznato, pogotovo iz perioda prije Drugog svjetskog rata. Recimo, priča o samom osnivanju je mnogo kompleksnija od one koju poznajemo, ne samo o samom procesu nego i o ljudima koji su u njoj učestvovali i razlozima zašto je uopće formiran 'Velež'. Mnogo toga se zna o zlatnim generacijama iz 1970-ih i 1980-ih, ali vjerujem da su jednako važni i svi ostali periodi. Mislim da će ljudima zato najzanimljivije biti čitati o periodu prije Drugog svjetskog rata, razvoju kluba sa sportske strane, onome neposredno nakon rata i generaciji koja se prva plasirala u Prvu ligu, ali i dijelove novije historije koji su potpuno zaboravljeni, pogotovo one iz ratnih 1990-ih”, dodao je.
Velež je kroz historiju imao mnogo lijepih trenutaka, ali, nažalost, i onih manje lijepih. S obzirom na to da ima uvid u sve te informacije, kazao je šta je ono što se kroz historiju najljepše desilo “Veležu”, a od kojih se momenata najteže oporavio.
“Jasno da je najupečatljiviji period 'Veleža' onaj između ranih 1970-ih i kasnih 1980-ih. U tom periodu 'Velež' je izrastao u dobro organiziran, uspješan klub koji je imao kontinuitet rada. Ja stalno ističem i tu generaciju iz 1950-ih, koja je prva osigurala plasman u Prvu ligu, kao klub iz daleko najmanje sredine u odnosu na sve ostale. S druge strane, 'Velež' je teško stradao u dva rata. U Drugom svjetskom ratu je ostao doslovno bez svega, zabranjen mu je rad, a 77 njegovih igrača i članova kluba je poginulo ili ubijeno. U Agresiji na BiH 'Velež' je opet ostao bez svega, izbačen na ulicu, namijenjeno mu je gašenje, ali se digao iz pepela i radio u jako teškim uvjetima. Opet, i pored svih nedaća, mislim da 'Veležovi' navijači trebaju biti ponosni i na te periode svoje historije. Činjenicama poput one da je jedan od osnivača kluba Savo Medan bio sudionik ZAVNOBiH-a ili da je 'Velež' jedan od pokretača NSBiH i sudionik onog ratnog prvenstva u malom nogometu”, pojašnjava.
Nesumnjivo je da dobar dio bh. javnosti gaji simpatije prema “Veležu” bez obzira iz kojeg dijela BiH dolazili, a to je slučaj i s pojedincima, pa i čitavim grupama iz regije. Iako mu je teško govoriti o “tajni 'Veležovog' šarma” jer je za taj klub vezan od rođenja, smatra da je to zbog “Veležove” vjernosti svom identitetu i svojoj autentičnoj filozofiji.
“Gledajući s te strane, rekao bih da ljudi 'Velež' upravo vole zbog činjenice da je vjeran svom identitetu i filozofiji, bez obzira na loše i dobre dane kroz koje prolazi. 'Velež' je klub koji je iznad rezultata, iznad sporta, i to ljudi poštuju”, kratko je obrazložio.
Saša Ibrulj stalno ponavlja da je “Velež” dio njegove porodice, koliko je dio i velike većine porodica u Mostaru.
“Moja prva sjećanja na zajedničke trenutke s ocem, bratom, majkom, između ostalog, povezana su i s 'Veležom'. On je dio porodične tradicije, doslovno od rođenja do onih najtežih trenutaka u koje je, na ovaj ili onaj način, opet uključen 'Velež'. Za nas on nije fudbalski klub, to je ideja i pokret koji nas povezuje, u dobrim i lošim vremenima. I tako će biti zauvijek”, nadovezao se.
Iako je “Velež” ne tako davno igrao u drugom rangu, ipak se uspio oporaviti. Saša Ibrulj u jednom je svom tekstu iz 2010. godine napisao da se situacija u “Veležu” mora drastično promijeniti ili mu naprosto slijedi propast. Mnogi su se zapitali šta se to pozitivno desilo “Veležu” da on ponovno “proigra”.
“Feđa Dudić je izuzetno važan faktor u rastu 'Veleža', ali daleko od toga da je jedini. Njegov prethodnik Ibro Rahimić je napravio veliki posao, prije svega jer je pristao doći u klub koji je bio na dnu nižeg ranga takmičenja. Od početka 2000-ih 'Velež' se mučio u organizacijskom, rezultatskom i svakom drugom smislu i čini mi se da je kolaps bio neizbježan. On možda jeste ojačao ljubav prema klubu, ali je isto tako dao priliku da klub opet stane na svoje noge. Uprava kluba na čelu sa Šemsudinom Hasićem je napravila ogroman posao, u kojem su prije svega imali realne, objektivne ciljeve, načine kako ih ispuniti, ali i dovoljno strpljenja. Držali su se ideje kontinuiteta, vjerovali u svoje poteze, u svoje izbore, u igrače i trenere i mislim da je ovo što im se dešava u zadnje dvije godine samo nagrada za sve to”, ističe autor knjige “Velež: Priča o 100 godina mostarskih Rođenih”.
Iako su se u Premijer ligi dosta patili, “Velež” je ovogodišnji osvajač našeg kupa. To je njihov prvi trofej nakon 35 godina. Naš sagovornik govori da je sada manje važno da li će “Velež” i naredne godine osvojiti trofej, ući u Evropu ili biti među prvih pet ekipa. Ono što je važno jeste zadržavanje načina rada, odnosno da se prema tom radu odnose kao do sada.
“Znam da svi ovisimo o dobrim rezultatima, ali u uvjetima u kojima funkcionira bh. fudbal i bh. sport mnogo je važnija stabilnost kluba i kontinuitet ideje. A praksa je pokazala da upravo to na kraju i donese rezultat”, rekao je.
S obzirom na to da dugo živi i radi na relaciji Mostar – Stockholm, Sašu Ibrulja smo na kraju pitali znaju li u Švedskoj za “Velež”.
“Rekao bih da je 'Velež' globalno poznat klub, barem među onima koji fudbal prate ozbiljno. Naravno da je mnogo onih kojima je to ime nepoznato, ali u fudbalskim krugovima, pogotovo nakon one prve utakmice s 'Elfsborgom' prošle godine, 'Velež' se spominje, i to u kontekstu ozbiljnog fudbala”, njegove su zaključne riječi.