Daleko više Amerikanaca izražava pozitivne nego nepovoljne stavove o Jevrejima, pripadnicima glavnih protestantskih crkvi i katolicima, prema nedavnom istraživanju Pew Research Centra koje mjeri široke osjećaje odraslih Amerikanaca prema nekoliko vjerskih grupa.
Na drugom kraju spektra, više Amerikanaca izražava negativne nego pozitivne stavove prema ateistima, muslimanima i mormonima.
Nekim ispitanicima bilo je čudno ili teško što trebaju ocjenjivati čitavu vjersku grupu. Većina Amerikanaca dala je neutralne odgovore, ili se odlučila uskratiti odgovore. Naprimjer, približno šest od deset odraslih Amerikanaca (59 posto) kaže da imaju “ni povoljne niti nepovoljne” stavove o muslimanima ili “ne znaju dovoljno da bi mogli dati odgovor“, dok ih 17 posto izražava vrlo ili donekle povoljne stavove o muslimanima a 22 posto ih izražava vrlo ili donekle nepovoljne stavove o ovoj vjerskoj grupi.
Na rezultate djelomično utječe i veličina grupa o kojoj se pita, budući da ljudi svoju vlastitu vjersku grupu obično ocjenjuju pozitivno. To znači da najveće grupe – poput katolika i evangelist – dobivaju mnogo pozitivnih ocjena samo od svojih članova. Jedan od načina da se ovo prilagodi jeste da ispitate kako ljudi ocjenjuju sve vjerske grupe osim svoje.
Sve u svemu, 35 posto Amerikanaca izražava vrlo ili donekle pozitivne stavove prema jevrejima, dok ih 6 posto izražava nepovoljne stavove. (Jevreji čine tako mali dio populacije SAD-a – oko 2 posto – da isključivanje njihovih vlastitih stavova čini malu razliku u ukupnom javnom mnijenju prema njima.) Međutim, pozitivan stav javnosti prema jevrejima možda neće ispričati cijelu priču: Anketa iz 2020. godine koju su proveli američki jevreji pokazala je percepciju o rastućem antisemitizmu u Sjedinjenim Američkim Državama, a druge organizacije prijavile su porast antisemitskih incidenata.
Amerikanci generalno izražavaju više povoljne nego nepovoljne stavove prema glavnim protestantima (30 posto povoljnih naspram 10 posto nepovoljnih) i katolicima (34 posto povoljnih naspram 18 posto nepovoljnih).
S druge strane, mišljenje je negativno u slučaju mormona. Četvrtina Amerikanaca kaže da ima vrlo ili donekle nepovoljne stavove o mormonima, dok ih 15 posto izražava pozitivno mišljenje. Stavovi prema ateistima i muslimanima su također blago negativni, sve u svemu, s više negativnih nego pozitivnih mišljenja.
Više od polovine Amerikanaca kaže da se ili osjećaju neutralno ili ne znaju dovoljno da ocijene glavne protestante (59 posto), muslimane (59 posto), mormone (59 posto), Jevreje (58 posto) i ateiste (55 posto).
Ovo su neki od ključnih nalaza nove analize Pew Research Centra na osnovu ankete provedene od 13. do 18. septembra 2022. godine. Ovo nije prvi put da Centar mjeri stavove vjerskih grupa. Prethodne studije iz 2014 , 2017. i 2019. godine koristio je “termometar za osjećaje” za ocjenjivanje osjećaja na skali od 0 do 100. Novo istraživanje koristi drugačiji pristup, pitajući ispitanike jesu li njihovi stavovi prema različitim vjerskim grupama vrlo povoljni, donekle povoljni, ni povoljni ni nepovoljni, donekle nepovoljni ili veoma nepovoljno; ispitanici su također imali mogućnost da kažu da “ne znaju dovoljno kako bi moglo dati svoje mišljenje“. Iako rezultati novog istraživanja nisu direktno uporedivi s prethodnim studijama, široki obrasci su slični. Oba pristupa pokazuju relativno tople (tj. pozitivne) stavove javnosti prema jevrejima, katolicima i glavnim protestantima, i hladnije (tj. negativnije) stavove prema mormonima, muslimanima i ateistima.
Uz neke izuzetke, većina Amerikanaca osobno poznaje pripadnike vjerskih grupa na koje se istraživanje odnosilo. Naprimjer, skoro devet od deset Amerikanaca (88 posto) poznaje nekoga ko je katolik.
Sve veći udio Amerikanaca također lično poznaje ateistu. Godine 2019. skoro 65 posto Amerikanaca izjavilo je da poznaju ateistu; u novom istraživanju tako ih kaže 71 posto.
Gotovo dvije trećine odraslih Amerikanaca poznaje nekoga ko je evangelist, jevrej ili pripadnik neke od glavnih protestantskih crkava (svaki po 64 posto). Manje je vjerovatno da će Amerikanci lično poznavati muslimana (50 posto) ili mormona (43 posto).
Sve u svemu, oni koji poznaju nekoga iz vjerske grupe (ali sami nisu članovi te grupe) vjerovatnije će od onih koji ne poznaju nekoga u grupi dati mišljenje o grupi – i obično će izraziti pozitivnija osjećanja.
Ipak, ljudi koji nisu muslimani, ali poznaju nekoga ko je musliman, imaju samo malo veću vjerovatnoću da će izraziti povoljan (24 posto), a ne nepovoljan (21 posto) stav o muslimanima.
Mormoni su jedina grupa koja izražava neto pozitivno mišljenje o muslimanima, sa 47 posto onih s pozitivnim stavovima, u odnosu na 11 posto onih koji imaju negativna stajališta.
Većina Amerikanaca koji imaju nepovoljan stav o Jevrejima također imaju nepovoljno gledište o muslimanima, ali većina ljudi koji imaju negativan stav o muslimanima ne izražavaju negativne stavove o Jevrejima.
Zanimljiva je i razlika u mišljenima između republikanaca i demokrata. Dok republikanci gledaju prevladavajuće pozitivno na jevreje (+32 procentna poena), pripadnike glavnih protestantskih crkvi (+27 procentnih poena), katolike (+16 procentnih poena) i evangeliste (+13 procentnih poena), a negativno na mormone (-5 procentnih poena), muslimane (-23 procentna poena) i ateiste (-25 procentnih poena), dotle demokrate prevladavajuće pozitivno gledaju na jevreje (+26 procentnih poena), muslimane (+10 procentnih poena), pripadnike glavnih protestantskih crkvi (+9 procentnih poena) i ateiste (+7 procentnih poena), a negativno na evangeliste (-34 procentna poena), mormone (-18 procentnih poena) i katolike (-3 procentna poena).
