Stepen vakcinacije u svijetu uglavnom zavisi od visine BDP-a po glavi stanovnika, zemlje s većim BDP-om imaju više vakcinisanih, dok one s nižim BDP-om zaostaju u vakcinaciji. Međutim, to pravilo ne važi u slučaju Evropske unije, koja, kako kaže Čavalić, ima dosta problema u pogledu vakcinacije, što može dodatno komplicirati ekonomsku situaciju u Bosni i Hercegovini, koja i sama kasni u procesu vakcinacije. S obzirom na to da je Evropska unija glavno izvozno tržište Bosne i Hercegovine, sporiji oporavak od ekonomske krize zbog kašnjenja vakcinacije imat će za posljedicu i sporiji oporavak bosanskohercegovačke privrede.

BOLJE JE KUPITI VAKCINU NEGO DA SE RADNICI ZARAZE

Otuda i interes privrednika za što bržim procesom vakcinacije jer nije jednostavno u fabrici s, primjera radi, 300 zaposlenih svaki dan strepiti hoće li se neko zaraziti i proširiti zarazu u firmi. Poslodavci racionalno procjenjuju situaciju i smatraju da im je manji trošak da sami kupe vakcine i da njihovi radnici budu među prioritetima u vakcinaciji nego da se u njihovim firmama formiraju klasteri zaraženih, zbog čega će morati zatvarati pogone na 15-20 dana.

Direktor sarajevske firme “Sinkro” Omar Kuštrić inicirao je ideju da privrednici sami kupe vakcine za svoje zaposlene, a ideju je u vrlo kratkom roku podržao veliki broj privrednika.

“Mi smo u jednom trenutku shvatili da će radnici doći na red za vakcinaciju nakon svih ostalih kategorija koje s razlogom imaju prioritet i da će to dugo potrajati s obzirom na tempo procesa nabavki vakcina. Vidjeli smo da mogućnost nabavke vakcina postoji uz dozvolu vlada, a ne vidim razlog da to ne učine jer mi nemamo namjeru uzimati iz količina vakcina koje vlade naručuju i naravno da ne želimo remetiti vakcinaciju prioritetnih kategorija. Samo tražimo da mi, nakon što se podmiri Vladina narudžba, preko Vlade naručimo i finansiramo određene količine da bi naši radnici bili što prije vakcinisani i zaštićeni”, kazao je Kuštrić, ističući kako se firme u jeku pandemije suočavaju s velikim problemima organizacije rada. Njegova kompanija, dodao je, ima blizu 600 zaposlenih, a trenutno 47 ili 48 ljudi nije na poslu zbog zaraze ili izolacije nakon kontakta sa zaraženim osobama.

COVID PASOŠI U EVROPI

Uvidjevši da je interes izuzetno veliki, Kuštrić je razgovarao s Adnanom Smailbegovićem, predsjednikom Udruženja poslodavaca Federacije BiH, i odlučili su da bi najbolje bilo da se to sve organizira posredstvom tog Udruženja.

“Kako ćemo sve to realizirati, još ne znam, mnogo je tu nepoznanica zato što je jedini način taj da idemo u nabavku s državnim organima, jer COVID-19 vakcinu nije moguće nabaviti na komercijalnoj osnovi. Ideja se zapravo rodila kada smo vidjeli da Vlada FBiH ide u nabavku vakcina i pokušali smo da se nakačimo na tu nabavku, da osiguramo dodatne količine vakcina, ali iz istih izvora, preko istih kanala, istih dobavljača, po istim cijenama”, objasnio je Smailbegović.

On dodaje da bi za te vakcine privrednici skupili novac. Udruženje je uradilo anketu među kompanijama i vidjelo se da je velika zainteresiranost firmi, svaki se dan javlja sve više zainteresiranih privrednika, počele su se javljati državne firme i sindikati.

“Dakle, postoji interes koji nije zanemariv. Zamolili smo Vladu Federacije BiH da, kada budu razgovarali s dobavljačima, planiraju dodatnu količinu za poslodavce, recimo, ako je planirano 500.000 doza, da se na tu količinu doda još 100.000 doza, tako da mi ne oduzimamo vakcine nekim ljudima koji su prioritet nego da mi finansiramo dodatne količine i da naši uposlenici na neki način imaju prioritet. Ovo je naš način da ih pokušamo malo prije ubaciti na vakcinaciju”, kaže Smailbegović.

Neovisno o nabavci vakcina, poslodavci traže da određena radna mjesta uđu u prioritet kod vakcinacije, a riječ je o radnim mjestima na kojima su ljudi izloženi stalnim kontaktima, pa imaju veliku mogućnost da dobiju i prenesu zarazu, zatim su tu vozači u međunarodnom transportu, koji, ako Evropska unija uvede COVID pasoše, više neće moći obavljati svoje poslove, tu su još taksisti, vozači javnog gradskog prijevoza, radnici u tržnim centrima... Hoće li taj prijedlog proći, Smailbegović ne zna.

Na pitanje kolike su potrebe firmi za vakcinama, Smailbegović odgovara: “Nismo ih još anketirali, ali što imaju veći broj radnika, više će i vakcina uzeti, mnogi od njih nisu dali konačan broj. Mnogo je pitanja na koja ne znamo odgovor, ne znamo ni koja će vakcina biti, koja će količina biti dostupna, po kojoj cijeni... S druge strane, poslodavci moraju napraviti ankete u svojim firmama da se vidi koliko je radnika zainteresirano za vakcinaciju. Nekoliko kompanija pravilo je te ankete, zainteresiranost je između 50 i 60 posto. Pogledajte šta se u Srbiji dešava, došlo se do trećine vakcinisanog stanovništva i tu se stalo. Država će morati napraviti kampanju za vakcinaciju.”

Za poslodavce je sada najvažnije da Vlada Federacije BiH definitivno dogovori nabavku vakcina, da se zna kroz koji će kanal vakcine doći i koliko će biti nabavljeno vakcina kako bi se mogli organizirati i sakupiti novac za vakcine. Vlada je na potezu. Ali, kako kaže Smailbegović, pare nisu problem, stanje u svijetu takvo je da pare ništa ne znače, jednostavno, valja stati u red i čekati vakcinu, sada je borba da se bilo šta iščupa.