Hoće li se i na koji način radioaktivni otpad iz Nuklearne elektrane Krško (NEK) odlagati u kompleksu bivše kasarne Čerkezovac na Trgovskoj gori nedaleko od Dvora na Baniji, jedno je od pitanja na koja su novinari jučer pokušali doznati odgovor tokom obilaska lokacije zapuštenih vojnih objekata s ukopanim bunkerima, u organizaciji Srpskog narodnog vijeća (SNV).

Slijedeće godine planira se početak gradnje Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada u nadležnosti Fonda za financiranje razgradnje i zbrinjavanja nuklearnog otpada, no još uvijek nema potrebne studije utjecaja na okoliš niti je uspostavljen kvalitetan dijalog s lokalnom zajednicom iako je lokacija određena političkom odlukom nekadašnjeg državnog vrha još 1999. godine, javlja Novi list.

Prema riječima Gorana Kukmanovića, voditelja Centra u osnivanju pri Fondu za financiranje razgradnje NEK, preliminarnim ispitivanjima utvrđeno je da je lokacija, osim s dostupnom infrastrukturom, geološki najpovoljnija i najsigurnija, i prije nego što bi studija to potvrdila.

Ekološki stručnjaci vrlo su skeptični jer je kompleks smješten iznad rijeke Une, na brdovitom terenu. No, jučer se od predstavnika Fonda moglo doznati da će se vojni bunkeri izgrađeni od armiranog betona rušiti i izgraditi potpuno novi.

Čeka se i lokacijska dozvola, ali i javna rasprava koja bi trebala uključiti i predstavnike BiH. Sve to osim navodne infrastrukturne prednosti otvara pitanje cijene cijelog projekta. Uostalom, ostala je dubioza zašto se u proteklih 25 godina na području iste općine nisu provjeravale još neke lokacije.

– Ovakvih brežuljaka u općini Dvor ima pedesetak. Jedino što ovu lokaciju izdvaja od ostalih je da je na granici s BiH i pokraj Une. Ako je osnovni princip skladištenja takvog otpada ukopati ispod podzemnih voda bilo bi logičnije da je u nekoj dolini, a ne na brdovitom terenu. Ne znam po kojem su kriteriju odabrali mjesto za zbrinjavanje radioaktivnog otpada, to mi je potpuno iracionalno”, upozorio je ekološki aktivista, Toni Vidan.

Kukmanović pak upozorava da će skladištiti samo radioaktivni otpad niskog i srednjeg intenziteta iz NE Krško, te institucionalni otpad iz bolnica, naučnih instituta i industrije i u to betonskim blokovima. Na lokaciji su već postavljene mjerne stanice namijenjene kontroli zraka, ali i alarmiranju u slučaju zemljotresa i podhrtavanju tla.

“Centar za zbrinjavanje radioaktivnog otpada planiran je na površini od 6.000 kvadrata. U skladištima će do 2050. godine biti prethodno obrađeni čvrsti radioaktivni otpad. No, ovdje neće biti nikakvo trajno odlagalište”, uvjeravao je Kukmanović.

Gradnja nadzemnih skladišta začudila je i gošću, zastupnicu Donjeg doma španskog parlamenta iz redova vladajuće španske lijevo-zelene koalicije, Mariju del Mar González Báez, koja je također posjetila Čerkezovac.

“Doista, nije jasno zašto se vaša država odlučila za skladištenje radioaktivnog otpada na vrhu brijega, a ne za podzemno skladištenje. Osim toga još nema potrebne studije utjecaja na okoliš. No, istovremeno morate biti demokratičniji i kad je u pitanju ovakva i slična situacija, pitati građane za mišljenje čak i nakon objave studije”, kazala je Báez.

No, lokalnu zajednicu niko nije pitao, ponovio je načelnik Općine Dvor, Nikola Arbutina na pitanje novinara.

“Kada bi država imala ozbiljnu namjeru za javnu raspravu, onda bi u proces bilo uključeno nadležno Ministarstvo zaštite okoliša i MUP. Spomenuti je fond tijelo koje je osnovano da se brine o otpadu, a ne o lokalnoj zajednici. Dok se ne donese predmetna studija, mi nemamo nikakve pravne alate za reakciju. Bivša država imala je četiri lokacije, a Sabor je samo odlučio da je to Dvor”, upozorio je Arbutina.