Njemačka se nalazi na raskršću, bori se s rastućim desničarskim osjećajima i autoritarnim trendovima koji odjekuju mračnim godinama 1930-ih.

Niklas Frank, istaknuti njemački antifašistički borac i sin visokog nacističkog zvaničnika Hansa Franka, upozorava da je zemlja možda na rubu fašističkog oživljavanja, podstaknutog ekonomskim nedaćama i antimigrantskom retorikom.

Godine 2017., tokom sirijske izbjegličke krize i njihovog kasnijeg dolaska u Njemačku, Frank je upozorio da bi se njemačke demokratske vrijednosti mogle srušiti pod pritiskom ekonomske recesije.

Tada je novinar i pisac Frank rekao: „Sve dok je naša ekonomija sjajna i dok zarađujemo, sve je vrlo demokratsko“ i da su izbjeglice dobrodošle, „ali trajna ekonomska recesija bi mogla dovesti Njemačku da napusti sve demokratske vrijednosti i gurnuti je natrag u naručje autoritarnosti”.

Sedam godina kasnije, on se plaši da će se njegovo predviđanje ostvariti, te da osim posrnule ekonomije, nekontrolisana migracija također gura Njemačku u naručje fašizma.

„Nemci su uplašeni“, kaže 85-godišnjak za TRT World u ekskluzivnom intervjuu, „krajnja desnica se igra sa emocijama, traže snažnog vođu – plašim se kako brzo demokratske vrijednosti erodiraju u Njemačka, upravo se to dogodilo u nacističko vrijeme”.

Frankova jedinstvena perspektiva proizilazi iz njegove doživotne kampanje protiv nacističke ideologije njegovog oca, koji je bio blizak Hitlerov povjerenik i služio kao generalni guverner Poljske koju su okupirali nacisti tokom Drugog svjetskog rata.

Danas, Frank vidi alarmantne znakove da se historija ponavlja, a migranti i manjine snose teret društvenih promjena.

Frank smatra da njemačkoj naciji prijeti mač sa dvije oštrice, s jedne strane, krajnja desnica iskorištava pitanje migranata, sugerirajući da su svi njemački problemi počeli 2015. godine prilivom migranata, a s druge - aktuelna vladajuća elita koja, pokušavajući da se suprotstavi prijetnji krajnje desnice, primjenjuje jednako autoritativnu i grubu politiku prema manjinama, migrantskoj i izbjegličkoj zajednici u pokušaju da povrate biračko tijelo izgubljeno od krajnje desničarske stranke AfD.

 

Njemačka ekonomija je u previranju, a 2024. će završiti u recesiji drugu godinu zaredom. Nezaposlenost je u porastu, privreda je svjedok deindustrijalizacije, a vladina poreska primanja će vjerovatno biti manja od 43 milijarde eura.

Usred ove krize, politički narativi su se okrenuli neprijateljski prema migrantima. Šef Zelene stranke otvoreno je lamentirao u parlamentu zbog takozvanog 'otrova islama' koji u Njemačku unose migranti - dok je ministar finansija Christian Lindner u nedavnom intervjuu sugerirao visoku cijenu države blagostanja, koja se koristi za pomoć izbjeglicama, kao razlog lošeg ekonomskog poslovanja Njemačke.

“Mediji su,” kaže Frank, “kukavički, niko ne želi da dovodi u pitanje krajnju desnicu ili ih osporava njihovim lažima” ​​– umjesto da se suprotstave narativu krajnje desnice, dodaje, “mediji i političari daju im prostor”.

Istraživanja javnog mnijenja potvrđuju pomak udesno. Nekada ograničena na istočnu Njemačku, krajnja desnica sada privlači veliki broj u tradicionalnim centrima u srcu zapadne Njemačke.

Stranka krajnje desnice Alternativa za Njemačku (AfD) nedavno je pobijedila na svojim prvim državnim izborima i, prema anketama, sada je druga najveća politička snaga Njemačke. Frank se boji da će se život migranata dramatično pogoršati ako se AfD pridruži koalicionoj vladi – potencijalno sa strankom Angele Merkel CDU nakon izbora u februaru.

Nažalost, ništa im neće stati na put, nijedan ustav, nikakve konvencije o ljudskim pravima, ništa, lako mogu promijeniti ustav i deportovati sve te ljude.”

Kako krajnja desnica dobija na zamahu, glavne stranke usvajaju sve autoritarniju politiku u pokušaju da ponovo pridobiju glasače. To uključuje pooštravanje unutrašnjih graničnih kontrola EU, proširenje deportacija i ograničavanje građanskih sloboda. Kako medijski i politički narativi prelaze u društvo, migrantske zajednice se osjećaju ranjivo.

Frank ukazuje na lišavanje osnovnih ljudskih prava poput prava na okupljanja, slobode govora i izražavanja od ljudi koji imaju solidarnost s Palestincima.

Pozivajući se na policijsku brutalnost u gašenju palestinskih protesta solidarnosti u poređenju sa značajnom popustljivošću pokazanom prema skupovima krajnje desnice, Frank kaže: "sve su stranke saučesnici u ovome".

U septembru je BKMO, savezni savez organizacija koje se zalažu za migrante, pozvao vladu da bolje zaštiti rasne i vjerske manjine. U izjavi koja odražava strahove slične Frankovim, udruženje je istaklo novi opasan trend, rekavši "hitno moramo poduzeti mjere."

Godišnji izvještaj o desničarskom, rasističkom i antisemitskom nasilju za 2023. također otkriva da su rasno motivirani napadi posebno na djecu i mlade ljude na zastrašujuće visokom nivou: „Od ukupno 2.600 napada desnice, skoro 600 je na djecu, a pogođeni su i mladi kojima je posebno potrebna zaštita”.

Frank se žali da su aktivisti protiv fašizma poput njega također po strani u javnim debatama. “Moj agent već duže vrijeme pokušava da mi osigura medijski prostor, potrošio je mnogo vremena i novca, ali niko ne želi moje prisustvo na TV-u”.

On se žali da se sve više prostora daje desničarskim narativima i da aktivisti poput njega gube borbu u zaustavljanju pada Njemačke u naručje fašizma.

Dok se Njemačka bori sa posrnulom ekonomijom, nekontroliranom migracijom i političkom polarizacijom, Frank upozorava da nacija rizikuje da sklizne u fašističku prošlost – jeziv podsjetnik da demokratija zahtijeva stalnu budnost.