Organizacija "Enosis - Ujedinjenje" formirana je od strane kiparskih Grka pedesetih godina prošlog stoljeća, kada je Kipar još uvijek bio pod upravom Velike Britanije.
Cilj Enosisa bio je zalaganje za oslobođenje od kolonijalne vlasti, ali i pripremanje terena za spajanje Kipra sa Grčkom. Tokom pedesetih godina kiparski Grci su počinili niz zločina nad Turcima koji su živjeli na ovom ostrvu.
Radikalni istupi kiparskih Grka prema Turcima pojačali su se intenzivnije nakon 1960. godine kada Kipar postaje nezavisna država. U tim godinama na Kipru je sve glasnije propagirana ideja o ujedinjenu sa Grčkom.
Na tom putu najaktivnije je radila radikalna progrčka organizacija EOKA, koja je nastala iz pomenutog pokreta Enosis. EOKA u prvim godinama postojanja radi različite manevre koji imaju za cilj ugnjetavanje turske manjine na Kipru.
U prve četiri godine od nezavisnosti, kiparski Grci su čekali pogodan trenutak za ostvarenje svojih aspiracija, a prvi pokušaj potčinjavanja turskih predijela započelo je od 8. do 10. augusta 1964. godine kada su izvedeni napadi na region Tylliria.
Bitka kod Tyllirie ili Bitka kod Kokkine trebala je za kiparske Grke donijeti željenu prevagu u odnosima na Kipru, ali ipak nisu uspjeli ovladati ovim područjem.
Ranije tokom 1963. i 1964. godine počinjeno je nekoliko zločina na kiparskim Turcima, što je uz pomenute bitke iz augusta 1964. godine bio jasan znak da kiparski Grci neće odustati od svojih ideja.
Na današnji dan 1964. godine turske vojne snage izvele su takozvane niske letove na Kipru, koji su imale za cilj odvratiti kiparske Grke od invazije, na što su ekspresno reagirali iz Vijeća bezbijednosti UN-a koji su tražili momentalno zaustavljanje sukoba na Kipru.
Kao rješenje tada su napravili tampon zonu između Grka i Turaka, što ipak nije riješilo probleme na Kipru koji će i deset godina nakon ovog rješenja UN-a biti u stalnim problemima.
Direktnu vojnu reakciju Republike Turske tada je spriječila američka administracija predvođenja tadašnjim predsjednikom Lyndon B. Johnson, koji je vršio pritisak na tadašnjeg premijera turske Ismeta Inonua.
Kiparsko pitanje dobilo je svoj epilog deset godina kasnije kada je Turska vojno intervenirala u okviru Mirovne invazije koje je zaštitila tursko stanovništvo na Kipru.
Pitanje Kipra i danas je predmet razilaženja na svjetskoj političkoj sceni, a konačno rješenje koje bi zadovoljilo obje strane još uvijek se ne nazire.
