Krajem 19. stoljeća, u blizini rijeke Plive kod Šipova, započela su arheološka istraživanja koja su donijela jedno od značajnijih otkrića rimskog naslijeđa na prostoru Bosne i Hercegovine.

Istraživanja je vodio poznati arheolog i dugogodišnji kustos Zemaljskog muzeja BiH, Ćiro Truhelka, a tokom iskopavanja otkriveni su ostaci rimskog mauzoleja – monumentalne grobne građevine koja se datira u 3. ili 4. stoljeće.

U antičkom Rimu mauzoleji su bili podizani u čast uglednih pojedinaca i porodica. Njihova arhitektura često je podsjećala na hramove posvećene bogovima, s bogato ukrašenim stubovima, vijencima i skulpturama. Takav izgled imao je i mauzolej otkriven kod Šipova, što svjedoči o snažnom utjecaju rimskih umjetničkih i graditeljskih tradicija na ovom prostoru.

Tokom istraživanja Truhelka je pronašao nekoliko značajnih arhitektonskih elemenata, među kojima timpanon – trokutasti gornji dio pročelja – i arhitrav, vodoravni kameni element koji povezuje stubove. Posebnu pažnju privukao je timpanon na kojem se nalazi medaljon s portretom pokojnika, starijeg muškarca okruženog krilatim genijima, simbolima duše i vječnog života u rimskom vjerovanju.

Na arhitravu se ističe bogato ukrašen friz s motivima akantusovog lišća i pažljivo isklesanim ornamentima, koji svjedoče o visokom estetskom dometu lokalnih majstora i prisustvu razvijene rimske umjetničke tradicije u ovom dijelu provincije.

Pronađeni fragmenti mauzoleja kasnije su restaurirani i rekonstruirani te su danas dio stalne postavke Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine u Sarajevu. Kao rijedak primjer monumentalne sepulkralne arhitekture rimskog doba na području Bosne i Hercegovine, oni posjetioce podsjećaju na razvijenu kulturu sjećanja i umjetničku raskoš antičkog vremena.