Ekonomija | 16.10.2026.

Široka primjena

Umjetna inteligencija može ubrzati rast Azije, ali i produbiti regionalne razlike

Utjecaj AI tehnologija na produktivnost, zaposlenost i ekonomsku nejednakost među temama je godišnjih sastanaka MMF-a i Svjetske banke

Autor:  Anadolu Agency
Foto: Anadolija

Razvijene azijske zemlje mogle bi zahvaljujući AI tehnologijama povećati godišnji privredni rast za do jedan procentni poen, dok bi ekonomije u razvoju mogle kasniti jednu do dvije decenije u njihovom širokom usvajanju. MMF upozorava da bi razlike u kapitalu, digitalnoj infrastrukturi i kvalifikovanoj radnoj snazi mogle pokrenuti proces u kojem najrazvijenije ekonomije dodatno učvršćuju svoju prednost.

Vještačka inteligencija mogla bi postati jedan od važnijih pokretača dugoročnog ekonomskog rasta u Aziji, ali koristi od njene primjene neće nužno biti ravnomjerno raspoređene. Dok razvijene ekonomije imaju finansijske, tehnološke i kadrovske kapacitete da relativno brzo uvedu AI u proizvodnju i usluge, zemlje u razvoju suočavaju se s rizikom da zaostanu u tehnološkoj tranziciji, što bi moglo produbiti postojeće ekonomske razlike u regiji.

Na to upozorava Međunarodni monetarni fond (MMF) koji analizira kako različiti nivoi produktivnosti, dostupnosti kapitala, stručnih znanja i digitalne infrastrukture mogu oblikovati ekonomske posljedice širenja vještačke inteligencije.

Prema procjenama iz studije, AI bi dugoročno mogla povećati prosječni godišnji privredni rast naprednih azijskih ekonomija za 0,5 do jedan procentni poen. U tržištima u nastajanju i zemljama u razvoju očekivani doprinos kreće se od 0,2 do 0,8 procentnih poena, zavisno od dinamike tehnološkog napretka i sposobnosti pojedinačnih ekonomija da usvoje nove tehnologije.

Iako bi koristi mogle biti značajne u obje grupe zemalja, razlika u vremenu potrebnom za usvajanje AI mogla bi imati jednako važnu ulogu kao i sama dostupnost tehnologije.

Tehnološka prednost razvijenih ekonomija

Singapur i Južna Koreja spadaju među ekonomije koje imaju povoljnije uslove za raniju i širu primjenu vještačke inteligencije. Razvijena digitalna infrastruktura, kvalifikovana radna snaga i pristup investicionom kapitalu omogućavaju im da lakše uvedu AI u poslovne procese i iskoriste njen potencijal za povećanje produktivnosti.

Primjena AI tehnologija može unaprijediti način na koji kompanije organizuju proizvodnju, obrađuju podatke, upravljaju zalihama i pružaju usluge. Automatizacija pojedinih zadataka i brža obrada informacija mogu smanjiti troškove poslovanja i omogućiti efikasnije korištenje postojećih resursa.

Međutim, sama dostupnost AI alata nije dovoljna da bi se ostvarili takvi rezultati. Potrebna su ulaganja u računarsku infrastrukturu, pouzdane digitalne mreže, podatkovne sisteme i obrazovanje zaposlenih. Kompanije također moraju imati dovoljno kapitala da finansiraju tehnološku transformaciju i prilagode poslovne modele.

Upravo u tim oblastima nastaje razlika između naprednih ekonomija i velikog dijela zemalja u razvoju. Za njih uvođenje AI ne predstavlja samo pitanje nabavke tehnologije nego i širi razvojni izazov koji zahtijeva istovremena ulaganja u infrastrukturu, obrazovanje i produktivnost.

Kašnjenje u usvajanju moglo bi trajati decenijama

MMF procjenjuje da bi mnoge ekonomije u nastajanju i razvoju u Aziji mogle početi sa širokom primjenom vještačke inteligencije jednu do dvije decenije kasnije od naprednih ekonomija. U zemljama s niskim prihodima vremenski jaz mogao bi biti i znatno duži.

Takvo kašnjenje ne znači nužno da će te zemlje ostati bez pristupa AI tehnologijama. Međutim, razlika u vremenu njihove primjene mogla bi utjecati na konkurentnost kompanija, privlačenje investicija i brzinu rasta produktivnosti.

Ako razvijene ekonomije ranije iskoriste mogućnosti automatizacije i optimizacije poslovanja, njihove kompanije mogle bi povećavati proizvodnju uz relativno niže troškove i brže razvijati nove proizvode i usluge. Istovremeno bi zemlje koje kasne s usvajanjem tehnologije mogle imati manje mogućnosti za povećanje produktivnosti i jačanje konkurentnosti.

Prema modelskim procjenama MMF-a, prije nego što primjena AI u zemljama u razvoju značajnije ubrza, njihov godišnji privredni rast mogao bi biti niži za približno 0,5 do 0,6 procentnih poena u odnosu na hipotetički scenario u kojem ne dolazi do globalne tranzicije prema vještačkoj inteligenciji.

Ovaj nalaz ukazuje na važnu razliku između dugoročnog potencijala tehnologije i njenog kratkoročnog uticaja. Iako AI na kraju može povećati produktivnost i u manje razvijenim ekonomijama, troškovi prilagođavanja i vremensko kašnjenje mogli bi u početnoj fazi dodatno opteretiti njihov rast.

Rizik od začaranog kruga investicija i zaostajanja

Jedan od važnijih zaključaka studije odnosi se na mogućnost da se postojeće razlike između ekonomija vremenom same produbljuju.

Zemlje koje prve usvoje AI mogle bi postati privlačnije za domaće i strane investitore, jer bi kompanije u tim ekonomijama imale bolje uslove za povećanje efikasnosti i razvoj novih poslovnih aktivnosti. Veće investicije potom bi omogućile dodatno širenje infrastrukture, razvoj stručnih kadrova i daljnju tehnološku modernizaciju.

Takav proces mogao bi stvoriti kumulativnu prednost: ranije usvajanje tehnologije podstiče rast produktivnosti, veća produktivnost privlači kapital, a novi kapital omogućava daljnja ulaganja u tehnologiju.

Za ekonomije koje kasne situacija bi mogla biti znatno složenija. MMF upozorava da bi snažnija globalna potražnja za kapitalom, povezana s ulaganjima u AI, mogla povećati kamatne stope. To bi podiglo troškove finansiranja za države i kompanije, posebno u ekonomijama koje već imaju ograničen pristup povoljnom kapitalu.

U takvim okolnostima, zemlje kojima su najpotrebnija ulaganja u digitalnu infrastrukturu mogle bi se suočiti s višim troškovima njihove realizacije. Posljedično, teže bi finansirale izgradnju kapaciteta potrebnih za smanjenje tehnološkog zaostajanja.

To je jedan od ključnih rizika koje studija ističe: razlike u početnim uslovima mogle bi se pretvoriti u dugoročne razlike u sposobnosti ekonomija da ostvaruju koristi od tehnološkog napretka.

AI bi mogla promijeniti i raspodjelu prihoda

Osim posljedica po privredni rast, širenje vještačke inteligencije moglo bi promijeniti i strukturu tržišta rada, kao i raspodjelu prihoda između zaposlenih i vlasnika kapitala.

Prema analizi MMF-a, AI je tehnologija čija primjena zahtijeva značajna kapitalna ulaganja i koja može favorizirati kvalifikovanu radnu snagu. To znači da bi kompanije s većim finansijskim i tehnološkim kapacitetima mogle lakše iskoristiti njene prednosti, dok bi potražnja za određenim vrstama rada mogla biti pod pritiskom automatizacije.

Ako se povećanje produktivnosti ne bude ravnomjerno odražavalo na zarade, dio ekonomskih koristi mogao bi se koncentrirati kod vlasnika kapitala i preduzeća koja kontrolišu ključnu tehnologiju. U tom slučaju, rast ukupne ekonomske vrijednosti ne bi automatski značio i proporcionalan rast prihoda zaposlenih.

Za zemlje u razvoju to otvara dodatno pitanje: kako iskoristiti AI za povećanje produktivnosti, a istovremeno smanjiti rizik od produbljivanja nejednakosti i poremećaja na tržištu rada.

Zbog toga tehnološka tranzicija nije samo pitanje ekonomskog rasta nego i prilagođavanja obrazovnih sistema, razvoja vještina i stvaranja uslova da širi dio stanovništva učestvuje u koristima koje nove tehnologije donose.

Procjene zavise od brzine tehnološkog razvoja

MMF naglašava da rezultate studije treba tumačiti kao procjene zasnovane na ekonomskim modelima, a ne kao precizne prognoze budućeg rasta. Izračunati efekti zavise od pretpostavki o brzini razvoja vještačke inteligencije, dinamici njenog usvajanja i sposobnosti pojedinih ekonomija da prilagode svoju proizvodnju i tržište rada.

Stvarni ishodi mogli bi se razlikovati od modelskih scenarija, posebno ako tehnološki napredak bude brži ili sporiji od očekivanog, ili ako zemlje u razvoju uspiju ubrzati ulaganja u infrastrukturu i obrazovanje.

Nalazi ipak ukazuju na to da ekonomske koristi od AI neće zavisiti samo od toga koliko je tehnologija napredna nego i od toga ko ima sredstva, znanja i institucije potrebne za njenu primjenu.

Pitanje kako povećati produktivnost, prilagoditi tržište rada i smanjiti ekonomske nejednakosti nalazi se među temama godišnjih sastanaka Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke u Bangkoku, na kojima se razmatraju posljedice vještačke inteligencije po globalnu ekonomiju.

Poruka studije je da bi vještačka inteligencija mogla postati važan izvor novog ekonomskog rasta, ali da taj potencijal ne garantuje smanjenje razvojnih razlika. Ako zemlje koje već imaju razvijenu infrastrukturu i snažan pristup kapitalu budu napredovale znatno brže od ostalih, tehnološki napredak mogao bi istovremeno povećavati ukupno bogatstvo i produbljivati jaz između ekonomija koje ga uspješno koriste i onih koje tek pokušavaju stvoriti uslove za njegovu primjenu.

 

Inspirisani mozgom

Pet tehnologija koje bi mogle promijeniti računarstvo do 2036. godine

Budućnost AI u svemiru

Može li Google riješiti energetsku krizu umjetne inteligencije?

Više od chata

AI agenti koji upravljaju vašim životom

Rast ipak zaustavljen

Prvi put u deceniji usporio rast Canve: Ugroženo više od 1.200 radnih mjesta

Početna Najnovije Najčitanije Na vrh