Moskva, 6:12 ujutro. Još nije svanulo, ali dvojica muškaraca napuštaju stambenu zgradu kako bi započeli svoju radnu rutinu. Jedva su napravili nekoliko koraka kada se začula eksplozija koja je zahvatila cijelo područje u dužini od nekoliko metara. Kamere koje snimaju scenu su zaslijepljene. Druga slika, snimljena nekoliko trenutaka kasnije iz unutrašnjosti kuće, prikazuje dva unakažena tijela kako leže na krvavom snijegu. Oni su general-pukovnik Igor Kirillov, voditelj programa hemijskog oružja ruskih oružanih snaga, i njegov lični pomoćnik.

Nekoliko sati kasnije ukrajinske obavještajne službe preuzimaju odgovornost za operaciju. Dan ranije, Ukrajina je službeno optužila Kirilova za ratne zločine zbog njegove odgovornosti u navodnoj upotrebi hemijskog oružja na frontu – oko 4800 incidenata od 2022. godine, prema ukrajinskim izvorima – koji su poslali više od 2000 ukrajinskih vojnika u bolnicu i ubili njih troje.

SBU, glavna ukrajinska obavještajna služba, objavila je fotografiju ovog visokog ruskog oficira s crvenom bojom ispisanom riječju "Osumnjičeni". Manje od 24 sata kasnije Kirilov je ležao mrtav ispred vlastite kuće. Ovakvim postupanjem Kijev šalje snažnu poruku svojim neprijateljima: Ukrajina neće čekati da međunarodni sudovi donesu pravdu, već će se osvetiti ovdje i sada.

Nije prošlo ni sedam dana od ubistva Mihaila Šackog, naučnika zaslužnog za modernizaciju krstarećih raketa Kinžal Kh-59 i Kh-69, koje se često koriste za kažnjavanje ukrajinskih gradova. Shatskyjevo tijelo pronađeno je 12. decembra kako leži u snježnoj šumi izvan Moskve, s nekoliko rana od vatrenog oružja na tijelu. Vjeruje se da je pogubljenje izvršio HUR, ukrajinska vojna obavještajna služba. “Svako ko je na ovaj ili onaj način uključen u razvoj ruskog vojno-industrijskog kompleksa i podupire rusku agresiju u Ukrajini legitimna je meta [ukrajinskih] odbrambenih snaga”, rekao je ukrajinski sigurnosni izvor za Kyiv Post. vrijeme.

Poznato je da je napad na Kirilova izveden lijepljenjem improvizirane eksplozivne naprave na moped parkiran pored ulaza u zgradu. Naboj je detoniran daljinski, korištenjem mobilnog telefona ili radio signala, kada su službenici imali vizualnu potvrdu pojavljivanja meta. Od tada se nagađa kako je došlo do te potvrde. Prema pisanju ruskih medija, istražitelji razmatraju nekoliko teorija: da su unajmili stan u obližnjoj zgradi i direktno posmatrali ulaz, da su to učinili iz parkiranog vozila, pa čak i da su provalili u vlastite nadzorne kamere zgrade i dobili daljinski pristup tim slikama.

Međutim, očite su poteškoće u postavljanju takve operacije u srcu neprijateljske zemlje. Prema obavještajnim izvorima koje navodi Guardian, to bi bilo nemoguće bez uključenosti lokalnih kolaboracionista, uglavnom Rusa koji odbijaju invaziju na Ukrajinu i spremni su izdati svoju zemlju iz ideoloških razloga. Prema tim izvorima, za razliku od drugih zemalja poput Irana ili same Rusije, ukrajinske tajne službe ne koriste kriminalne elemente za izvođenje ovih operacija.

Čini se da hapšenje osumnjičenika u srijedu u Moskvi djelimično podupire ovu hipotezu. On je 27-godišnji imigrant iz Uzbekistana koji je priznao da ga je regrutirala ukrajinska obavještajna služba, koja mu je navodno ponudila 100.000 dolara i evropski pasoš u zamjenu za ubistvo Kirilova. Prema vlastitom svjedočenju, u Moskvu je došao upravo zbog toga, a tamo mu je eksploziv navodno predao drugi agent. Ne zna se je li ovo priznanje istinito ili je dobiveno pod prisilom, kao što se događalo u drugim prilikama.

Istina je da je ukrajinska obavještajna služba godinama uključena u operacije atentata na svoje neprijatelje kako u Rusiji tako iu područjima pod ruskom okupacijom u Ukrajini. U takvim akcijama učestvovali su i SBU i HUR. Kontroverzna strategija zbog koje su zapadni saveznici negodovali ali koja se čini ubrzanom posljednjih mjeseci. U oktobru je Andriy Korotky, šef sigurnosti u nuklearnoj elektrani Zaporizhia, optužen za saradnju od strane SBU-a, ubijen bombom.

U novembru je Valery Trankovsky, zapovjednik raketnih snaga Crnomorske flote, također optužen za ratne zločine zbog svoje uloge u bombardovanju civilnih ciljeva u ukrajinskim gradovima, eliminiran u Sevastopolju autobombom. Isti postupak korišten je ranije ovog mjeseca protiv Sergeja Jevsjukova, bivšeg direktora zatvora Olenivka, gdje su deseci ukrajinskih zatvorenika poginuli u julu 2022. u eksploziji za koju Ukrajina okrivljuje rusku vojsku.

Ova ubistva imaju i psihološku komponentu, jer žele utjecati na ponašanje svojih protivnika. “Gađajući zapovjednike – posebno one optužene za ratne zločine – i pomagače Kremlja na okupiranim područjima, Kijev nastoji demoralizirati one o kojima rat direktno ovisi. Uostalom, čak i unutar oficirskog kora postoji potisnuto, ali široko rasprostranjeno nezadovoljstvo, posebno onim što rat čini ruskoj vojsci”, piše Mark Galeotti, britanski stručnjak za Rusiju i njene sigurnosne snage, u dnevniku The Spectator.

Ukrajinske tajne službe očito su odgovorne i za bombu koja je u augustu 2022. raznijela terenac ultranacionalističkog ideologa i filozofa Aleksandra Dugina, koji se u posljednji trenutak spasio mijenjanjem vozila, ali je vidio svoju kćer Dariju, novinarku i propagandistkinju Kremlja, raskomadanu eksplozijom. Eksploziv je iz Estonije prokrijumčarila žena ukrajinskog porijekla koja je granicu prešla automobilom sa svojom 12-godišnjom kćeri i mačkom u čijem je kavezu bio skriven tajni odjeljak u kojem su se nalazile komponente bombe.

Sljedećeg su proljeća te iste agencije izvele još jednu razrađenu operaciju kako bi ubile bivšeg militanta iz Donbasa i proruskog komentatora Vladlena Tatarskog, čiji je Telegram kanal imao stotine hiljada pratilaca. Tokom komemoracije u njegovu čast u kafiću u St. Petersburgu, Tatarsky je primio bistu sa vlastitim likom iz ruku druge ruske državljanke i stavio ju je pokraj sebe dok je govorio na pozornici. Nekoliko minuta kasnije, bista je eksplodirala, ubivši propagandistu i ranivši 42 osobe. Žena je priznala da je dala bistu Tatarskom, ali je negirala bilo kakvo znanje o atentatu.

U maju 2023., propagandista i bivši borac Zakhar Prilepin takođe je ubijen u gradu Nižnjem Novgorodu od protivtenkovske mine koju je aktivirao njegov Audi Q7. U decembru te godine, ukrajinski obavještajni napadač ubio je Illyu Kyvu — bivšeg ukrajinskog parlamentarca koji je prebjegao u Rusiju, odakle je redovno pozivao na predaju Ukrajine — dok je šetao parkom u blizini svog luksuznog stana u ruskom glavnom gradu. “Ista sudbina čeka i druge izdajice Ukrajine i suučesnike Putinovog režima. Pravda ima različite oblike”, rekao je Andiy Yusov, glasnogovornik HUR-a, ukrajinske vojne obavještajne službe, ostavljajući malo sumnje o autorstvu ubistva.

Ako tome dodate operacije na okupiranim teritorijama Ukrajine, ubistva se broje u desecima, kao što je ono bivšeg čelnika Luganske narodne milicije, Mikhaila Filiponenka, eksplozijom automobila-bombe u novembru 2023. Nije uzalud, prema Wall Street Journalu novinara i ratnog dopisnika Jevgenija Trofimova, omiljena knjiga direktora ukrajinske vojne obavještajne službe Kirila Budanova je 'Prvo ustani i ubij', izraelskog novinara Ronena Bergmana, koji govori o izraelskom programu ubistava od nastanka Mossada kao sile za lov na naciste do eliminacije iranskih nuklearnih naučnika.

Budanov ima i lične razloge: suprugu su mu krajem prošle godine otrovali arsenom i živom ruski agenti iz njegove najbliže pratnje. Iako je žena preživjela, šef ukrajinske vojne obavještajne službe jasno je dao do znanja da će biti odgovora. Tokom intervjua za novine Liberation rekao je: "Moja supruga se osjeća bolje. Budući da nisam otrovan, teško mi je reći je li to bio pokušaj ubistva. Ali već sam preživio mnoge pokušaje ubistva i vjerovatno ću preživjeti mnogo više. Mislim da ćemo u bliskoj budućnosti vidjeti akcije odmazde na ruskoj teritoriji i svi će to razumjeti." Nije pretjerivao.

Prema ukrajinskim vlastima, Rusija je pokušala ubiti Budanova najmanje desetak puta. Najozbiljniji se dogodio početkom maja, kada je ukrajinski operativac koga su regrutirale ruske tajne službe čak aktivirao dron kako bi ubio šefa špijuna svoje zemlje. Plan je bio da operativac dostavi koordinate Budanovljevog konvoja kako bi Rusija mogla lansirati balističku raketu, nakon čega bi dron dokrajčio preživjele. Zavjera, u koju su bila uključena i dva pukovnika iz ukrajinske državne službe zaštite, razotkrivena je u posljednjem trenutku.

Komunikaciju između sudionika očito je presreo SBU, koji je odmah obavijestio HUR. Ipak, različiti ogranci ruske obavještajne službe dopustili su da se plan odvija neko vrijeme, kako bi se otkrili drugi mogući zavjerenici.

Kijevskim saveznicima teško je opravdati ubistva poput onih Dugine i Tatarskog, koliko god njihov propagandni rad bio važan za rat. Čini se da su ove sumnje i kritike odigrale ulogu u Ukrajini koja je smanjila svoj popis neprijatelja koje treba ubiti. “Nakon ovog napada u moskovskom parku, čini se da je SBU promijenio svoju strategiju. Izvori u Kijevu sugeriraju da je agencija odlučila prestati ciljati na blogere i izdajice”, navodi se u članku iz Guardiana. “Umjesto toga, krenut će na ruske zapovjednike, ključno vojno i tehničko osoblje koje je lično odgovorno za ubistva Ukrajinaca.“