U povijesti Eurovizije zapisano je da je Irska rekorder, naime, ova zemlja je pobijedila na takmičenju za pjesmu Eurovizije sedam puta. Jedina je zemlja koja je pobijedila tri godine zaredom. Slijedi Švedska sa ukupno šest pobjeda, a zatim Velika Britanija, Francuska, Holandija i Luksemburg s po pet.

U 2020. godini nije bilo pobjednika, ta je godina prva od početka Eurovizije u kojoj je takmičenje otkazano, a razlog je pandemija. Prošle godine takmičenje je održano u Roterdamu i vidjelo ga je 183 miliona gledalaca.

Uprkos svom nazivu, svaka zemlja na svijetu može se prijaviti za učešće u takmičenju, sve dok je dio Evropske radiodifuzne unije. Ove godine učestvovat će četrdeset zemalja, uključujući Australiju, Maroko, Armeniju, Izrael i Kipar.

Započeta davne 1956. godine, Eurovizija je navodno nepolitički događaj, koji je stvoren da spoji različite zemlje u svijetu nakon Drugog svjetskog rata. Emiteri i voditelji nemaju za cilj da iznose političke ili komercijalne interese tokom emisije. Međutim, u stvarnosti, politika prodire u događaj svake godine, pri čemu zemlje glasaju za svoje susjede na osnovu pokazivanja dobre volje ili izbjegavaju druge zemlje tako što ih izostavljaju.

Ove godine Rusija je isključena iz takmičenja, dok se Ukrajina promiče kao moguća pobjednica. Kladionice su dale 44 posto kvota u njihovu korist, prema Eurovisionworldu. Ukrajina je već dva puta pobjeđivala na takmičenju, jednom 2004. sa Ruslaninim “Divljim plesom” i ponovo 2016. godine s Jamalinom pjesmom “1944” . Rusija je kritizirala posljednju pobjedu jer je bila previše politička, jer je pjesma govorila o sovjetskom ugnjetavanju etničkog tatarskog naroda s Krima. Evropska radiodifuzna unija tada je izjavila da Jamala ostaje u takmičenju uz objašnjenje da “naslov i tekst pjesme ne sadrže politički govor i ne krše pravila Eurovizije”.

Bosna i Hercegovina ni ove godine nema svoga predstavnika na Euroviziji, ali slučaj Ukrajine, s kojom se Europa solidarizira zbog ruske agresije i predviđanja da će ukrajinska pjesma pobijediti, podsjeća na našu povijest, na 1993. godinu kada je Fazla Euroviziji pjevao “Sva bol svijeta je noćas u Bosni”. Naravno, nije bilo dovoljno europske “solidarnosti” za pobjedu, ali svejedno - odlično razumijemo gdje je “sva bol svijeta danas”.