Kad je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu u februaru 2022. godine, brojni su Ukrajinci pohitali u urede za regrutaciju kako bi se prijavili za odbranu zemlje. Ali dok rat bjesni u svojoj trećoj godini, demoralizirajuće brojke mrtvih i ranjenih na frontu - koje se procjenjuju na desetke hiljada - i kontroverze u vezi sa mobilizacijom doveli su do toga da se zemlja suočava s velikim nedostatkom ljudstva u vojsci. Rasprava je tolika da se u društvu stvaraju napetosti, upozoravaju autori istraživanja pod nazivom „Mobiliziranje srca i umova u ratno vrijeme: zabrinutost i nada Ukrajinaca o vojnoj službi“, koje vode Public Interest Journalism Lab i Harkovski institut za društvena istraživanja. Jaroslava Barbieri, doktorska istraživačica na Univerzitetu u Birminghamu glavna je autorka izvještaja.
Ankete pokazuju da je samo 30% civilnog stanovništva spremno sudjelovati u odbrani zemlje. U međuvremenu, broj onih koji su spremni odreći se teritorija ako to znači okončanje rata utrostručio se u protekloj godini, prema drugoj studiji koju je u maju i junu proveo Kijevski institut za sociologiju: 32% naspram 55% koji su još uvijek protiv bilo kakvih teritorijalnih ustupaka Rusiji.
Ukrajina ima 1,3 miliona ljudi u oružanim snagama, ali potrebno ih je više kako bi se pokrili gubici, izgradile rezerve i osigurao pomoćni kapacitet trupa. Prema nalazima izvještaja, nevoljkost nkada je regrutiranje u pitanju temelji se na percepciji da ne postoji pošten postupak unatoč široko rasprostranjenom konsenzusu da je mobilizacija hitna. Daleko najčešće citirani razlog je nejednakost, pri čemu se za bogatije ljude smatra da će se lakše izvući iz toga, na primjer davanjem mita. Prema riječima jednog intervjuiranog veterana, “u pravilu, oni koji imaju novac ne služe u oružanim snagama.”
Ostali oblici nepravde uključuju nerazmjerno ciljanje oficira za mobilizaciju u ruralnim područjima i činjenicu da oni nisu uvijek odgovorni za incidente u kojima su muškarci prisilno zatočeni na ulici. Također se prigovara mobilizaciji osoba sa zdravstvenim problemima ili invaliditetom te upućivanju osoba na liniju fronta bez uzimanja u obzir njihove specijalističke sposobnosti. “Prije nekoliko dana došao je profesionalni vozač i umjesto da bude dodijeljen kao vozač, poslali su ga u jurišnu brigadu – to je nepravda”, kritizira 43-godišnji vojnik iz Kijeva citiran u izvještaju.
Da vojnici moraju kupovati dijelove vojne opreme vlastitim novcem, te da su pripadnici snaga sigurnosti, poput policajaca, usprkos dobrim kvalitetama izuzeti od regrutiranja, druge su česte pritužbe.
Usred klime nesigurnosti, osjećaj dezinformiranosti među Ukrajincima igra značajnu ulogu jer se sada više oslanjaju na društvene medije i usmenu predaju nego na službene informacije. Dana 26. februara 2022. vlada je pokrenula United News Telethon, 24-satno televizijsko emitiranje s ciljem pružanja istinitih informacija nakon invazije. Međutim, inicijativa je kritizirana zbog ograničavanja slobode medija. Nedavno istraživanje Međunarodnog instituta za sociologiju u Kijevu pokazuje da se tokom dvije godine rata povjerenje Ukrajinaca u Telethon gotovo prepolovilo: sa 69% u maju 2022. na 36% u februaru 2024.
Kao rezultat toga, Ukrajinci se više oslanjaju na neformalne izvore informacija. Drugo istraživanje Fondacije za demokratsku inicijativu Ilko Kucheriv iz marta 2024. pokazalo je da su glavni izvori informacija o ratu ukrajinski Telegram kanali (53%); rodbina i prijatelji (42%) i YouTube (40%).
