Kako je Feni kazala glasnogovornica Instituta za nestale osobe Bosne i Hercegovine Emza Fazlić, njihov model traženja danas se primjenjuje u onim društvima koji su prošla kroz ista iskustva rata i poraća kao i Bosna i Hercegovina.

Institut za nestale osobe Bosne i Hercegovine prije nekoliko godina (u vrijeme kada je bilo aktuelno ovo pitanje na Kirmu) imao je posjetu delegacije iz Ukrajine koja je željela imati više saznanja o procesu traganja za nestalim osobama u Bosni i Hercegovini, a kako bi taj model primijenili i u Ukrajini.

Na tom su sastanku delegaciji iz Ukrajine prenesena sva iskustva Instituta kada je u pitanju traganje za nestalim osobama, ističu iz ove institucije.

Tada je ukrajinskoj delegaciji preneseno iskustvo o najuspješnijem modelu za traženje nestalih u svijetu, a koji je kreiran i proveden u Bosni i Hercegovini, počevši od ključnih stvari neophodnih za ovaj proces - kao što je sačinjavanje tačnog spiska nestalih osoba, zatim donošenje odgovarajućeg zakona, uspostavljanje stručne ustanove (Instituta) koja bi se bavila ovim pitanjem - pa do načina rada na terenu, postupaka koji se provode prilikom ekshumacija i identifikacija itd.

“Nedavno smo dobili zahtjev od Ukrajine za tehničku pomoć koja se odnosila na proces DNK identifikacije koju zapravo za Institut radi Međunarodna komisija za nestale (ICMP). Dali smo im određene preporuke i uputili ih na ICMP i svakako im ponudili našu ekspertizu za sve što im bude potrebno kako bi iskoristili sva iskustva koja smo imali u Bosni i Hercegovini zahvaljujući kojima je do sada pronađeno gotovo 80 posto nestalih osoba, a sve kako bi pomogli u uspostavljanju sistema koji će u Ukrajini biti zadužen za pronalazak nestalih osoba”, kaže Fazlić.

Do sada je u Bosni i Hercegovini ekshumirano više od 25.500 žrtava proteklog rata. Od tog broja, približno 24.300 nestalih identificirano je i predano porodicama dok se još radi na identifikaciji jednog broja žrtava koje su ekshumirane, ali nisu zvanično identificirane.

Ekshumacije se provode i trideset godina nakon početka rata i još se pronalaze posmrtni ostaci žrtava koje su nestale u to vrijeme te Bosna i Hercegovina i dalje traga za 7.628 nestalih osoba, a rješavanje problema nestalih osoba veoma je važno za proces pomirenja u Bosni i Hercegovini, ali i na širem prostoru.

“Porodice koje su izgubile svoje najmilije imaju pravo da saznaju šta im se dogodilo, da dobiju njihove posmrtne ostatke te ih dostojanstveno pokopati i imati barem tu satisfakciju da se zna gdje su njihovi najmiliji, da im mogu otići na mezar ili grob i izreći molitvu, zapaliti svijeću. Tek nakon suočavanja s prošlošću i njenog prihvatanja moguć je suživot i pomirenje na ovim prostorima”, dodaje Fazlić.