Izrael je postao zemlja najizloženija bojkotima širom svijeta, suočavajući se s velikim talasom međunarodnih sankcija usmjerenih protiv vladinih zvaničnika, naseljenika i službenih institucija, objavio je u četvrtak dnevni list Yedioth Ahronoth.

Pod naslovom "Kako je Izrael postao najbojkotiranija nacija na svijetu", ove novine navode da se Izrael suočio s "cunamijem međunarodnih sankcija usmjerenih na izraelske vladine zvaničnike, okupacione snage i institucije, uz eskalaciju pritiska iz više zemalja i dugogodišnjih pro-BDS organizacija".

Navodi se da je Francuska nedavno zabranila izraelskom ministru finansija Bezalelu Smotrichu ulazak u zemlju, nakon što je prethodno sličnu zabranu uvela ministru nacionalne sigurnosti Itamaru Ben-Gviru.

Prema pisanju ovog lista, francuski potez uslijedio je kao odgovor na "aktivno promoviranje aneksije Zapadne obale, novih naselja i politika koje se doživljavaju kao potkopavanje Palestinske samouprave" od dvojice ministara.

Ujedinjene nacije smatraju Zapadnu obalu, uključujući Istočni Jerusalem, okupiranom palestinskom teritorijom, a njeno pripajanje Izraelu praktično bi eliminiralo mogućnost uspostavljanja nezavisne palestinske države predviđene međunarodnim rezolucijama.

Rastući zamah

Yedioth Ahronoth piše da je Izrael do 7. oktobra 2023. uspijevao ograničiti utjecaj kampanja bojkota, povlačenja investicija i sankcija (BDS).

- Ekonomske sankcije su imale mali efekt jer je snažna izraelska ekonomija obeshrabrivala povlačenje kapitala, dok su akademski i kulturni bojkoti uglavnom bili simbolični - dodaje se u tekstu.

Međutim, ovaj fenomen se intenzivirao, a BDS je postigao uspjehe u više područja, navodi ovaj dnevni list.

- Pokret je naštetio međunarodnom ugledu Izraela, što je vidljivo u anketama javnog mnijenja koje pokazuju rastuće negativne percepcije.

U izvještaju je navedeno nekoliko primjera, uključujući umjetnike koji odbijaju nastupati u Izraelu, autore koji ne dozvoljavaju prijevode svojih djela na hebrejski jezik, te kampanje za izbacivanje Izraela s događaja poput Eurosonga ili FIFA-inih takmičenja.

Također je ukazano na rastuće napore za povlačenje stranih ulaganja, "uključujući povlačenje norveškog državnog fonda iz izraelskih kompanija".

- Crna lista Vijeća UN-a za ljudska prava usmjerena je na izraelske i međunarodne kompanije koje posluju izvan "Zelene linije" - navodi list, misleći na ilegalna naselja na okupiranoj Zapadnoj obali i u Istočnom Jerusalemu.

- Izvještaji i snimci sa Zapadne obale koji prikazuju nasilno ponašanje naseljenika prema Palestincima i uništavanje imovine dodatno su podstakli sankcije - stoji u izvještaju.

- Javne izjave i postupci ministara, posebno široko dijeljeni video Ben-Gvira u kojem ponižava učesnike flotile koja je išla prema Gazi, izazvali su osudu više zemalja kao prelazak "crvene linije".

Zapadne sankcije

Osvrćući se na francusku odluku o zabrani ulaska Smotrichu i Ben-Gviru, novine navode da se Pariz pridružio Irskoj, Velikoj Britaniji, Kanadi, Australiji, Novom Zelandu i Norveškoj u ograničavanju ulaska izraelskim ministrima.

- Francuska, Velika Britanija, Kanada, Australija, Novi Zeland i Norveška koordinirale su sankcije protiv naseljenika i organizacija koje podstiču nasilje na Zapadnoj obali - navodi se.

Francuska je također ograničila ulazak četvorici vođa ilegalnih naselja i 21 naseljeniku, stoji u izvještaju.

Velika Britanija je pokrenula "akcioni plan" usmjeren na mreže koje finansiraju i podržavaju napade naseljenika, "podstičući kompanije da izbjegavaju poslovanje u naseljima na Zapadnoj obali".

- Kanada je uvela zabrane ulaska i finansijska ograničenja za dva građanina i pet organizacija, dok je Australija sankcionirala tri građanina i šest ispostava - piše list.

Novi Zeland je također zabranio ulazak trojici Izraelaca, dodavši ih na crnu listu od 35 osoba koja uključuje Ben-Gvira, Smotricha i ilegalne naseljenike poput Daniele Weiss, Ze'eva Habera, Elishe Yereda, Noama Federmana, Barucha Marzela i Bentzija Gopsteina.

- Osim sankcija, Francuska je otvorila istrage o navodnom mučenju i ratnim zločinima povezanim s incidentom s flotilom, a Italija je najavila istragu protiv Ben-Gvira zbog ponižavanja italijanskih civila. U toku su rasprave unutar EU o uvođenju ličnih sankcija izraelskim ministrima. Njemačka se navodno protivi mjerama protiv Smotricha, ali bi mogla podržati ograničenja za Ben-Gvira, iako bi češki veto mogao spriječiti takvo djelovanje - dodaje se u izvještaju.

Analitičari koje citira list smatraju da su široke ekonomske sankcije protiv Izraela "malo vjerovatne u kratkom roku, ali se očekuje da će se i dalje razmatrati lične sankcije protiv ministara".

Oni tvrde da vlada premijera Benjamina Netanyahua nije uspjela efikasno odgovoriti na ove događaje, mobilizirati prijateljske zemlje ili se angažirati s globalnim jevrejskim zajednicama u suprotstavljanju pokretu bojkota.

Međunarodni krivični sud (ICC) traži Netanyahua od 2024. godine zbog optužbi za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti počinjene nad Palestincima u Gazi, gdje je od oktobra 2023. ubijeno skoro 73.000 ljudi, dok je preko 173.000 ranjeno ili nestalo u ovom ratu koji nosi elemente genocida.

Izrael se također suočava s tužbom pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ) koju je pokrenula Južnoafrička Republika, a koju podržava nekoliko zemalja, optužujući ga za genocid u palestinskoj enklavi.