Skupština Kantona Sarajevo danas odlučuje o Nacrtu privremene odluke o zaštiti izvorišta vode za piće "Sarajevsko polje", nakon čega bi, ako se usvoji, trebala uslijediti javna rasprava, a potom i prijedlog te njeno usvajanje.

Međutim, jutros su predstavnici Aarhusa, nevladinog udruženja usmjerenog na zaštitu okoliša ispred zgrade Vlade KS održali press konferenciju na kojoj su zatražili povlačenje Nacrta odluke sa dnevnog reda treće sjednice Skupštine KS.

Kako su istakli, ovakav nacrt odluke može biti "poguban po stanovnike Kantona Sarajevo".

- Vidjeli smo nacrt odluke koji je pripremljen i primijetili kritiku javnosti te udruženja koja se bave zaštitom okoliša. Angažirali smo stručnjake koji su pripremili analizu. Čak i u samom nacrtu odluke piše kako je potrebno nivelirati elaborat. Organizirali smo okrugli sto, a zaključak je da nacrt odluke prvo treba unaprijediti, pa ga tek onda pustiti u proceduru. Najpoželjnija pravna opcija bila bi da se prvo donese zakon o vodama, pravilnik, a na osnovu njega elaborat. Međutim, kako su federalne vlasti pasivne i ovaj problem ne žele riješiti adekvantno iz različitih razloga, svjesni smo da Kanton Sarajevo mora nešto poduzeti kako bi zaštitio vodozaštitno područje. Međutim, predloženi nacrt odluke nije dostatan i smatramo da se u sve treba uključiti struka te uvažiti preporuke javnosti – kazala je Emina Veljović, izvršna direktorica resursnog Aarhus centra.

Odluka predviđa zaštitu 16.000 hektara, a gradnja bi bila dozvoljena u trećoj i četvrtoj zoni. Važećom odlukom iz 1987. godine propisana je vodozaštitna zona na 58.000 hektara, no nova je umanjuje za oko 32.000 hektara.

Iz Udruženja su istakli kako su i pojedine zastupnike upoznali sa svojim stavovima koje je, kako du dodali, proteklog vikenda nespretno interpretirao bivši ministar privrede u Vladi KS Adnan Delić. Podsjetimo, bivši ministar Delić direktno se bavio ovim, pitanjem.

- Delić je izjavio da Udruženje Aaarhus centar podržava ovakav nacrt odluke. Mi podržavamo nužnost njegovog donošenja, ali nikako u obliku kakav je trenutno. Na mnogim vodozaštitnim zonama koje su ključne, primjera radi Bačevo, Babin Do, nije dostatno utvrđen vodozahvat, kako će se to tretirati te kako će se tretirati objekti koji su izgrađeni. Mislimo da se struka mora pitati. Ako je akademik Muriz Spahić, profesora geografije koji iza sebe ima niz istraživačkih radova, kazao kako ovakav nacrt odluke nije u redu, onda to treba poslušati, uvažiti primjedbe i doraditi nacrt. Također, udruženja dugi niz godina posmatraju šta se dešava na terenu i stava su da se to ne može tako raditi, da je nužan dijalog i uvažavanje onoga što kaže struka, pa tek onda donositi odluke ako je krajnji cilj adekvatna zaštita vodozaštitne zone - istakla je Veljović.

Prema riječima Anesa Podića, predsjednika Udruženja “Eko-akcija”, “ovakvim nacrtom odluke namjerava se smanjiti vodozaštitna zona za dvije trećine”.

- Namjerava se otvoriti više od 200 hektara zemljišta, koje je do sada bilo u drugoj vodozaštitnoj zoni i gdje je do sada bila zabranjena gradnja. Oni sad tamo žele graditi. Elaboratom koji je rađen za potrebe ove odluke utvrđeno je da postoji direktna veza Babinog Dola sa Vrelom Bosne i da voda od Babinog Dola do hrasničkog vrela putuje svega 13 dana. Za tih 13 dana u toj vodi prežive bakterije, virusi, protozoe, hemijsko zagađenje. Takva voda izađe u hrasničkom vrelu odakle se za potrebe sarajevskog vodovoda uzima 50 litara u sekundi. Ako ovo prođe možete na području općine Trnovo, gdje je do sada bila treća vodozaštitna zona, graditi deponije opasnog otpada, termoelektranu koju sada možete napraviti i na području Hrasnice gdje je do sada bila druga vodozaštitna zona, te možete odlagati postrojenja za preradu životinjskog otpada. Niz je aktivnosti koje za posljedicu mogu imati da Sarajevo ostaje bez vode za piće – naveo je Podić.

Dodaje kako KS treba odluka, ali ne ovakva.

- Mi smo zahtijevali od Skupštine da izrađivaču vrate na doradu nacrt odluke u kojoj neće biti smanjenja vodozaštitne zone, već naprotiv - da se pooštri njena zaštita. Ovo se zove privremena odluka, ali to je tek pravni termin koji dolazi zbog nesklada entitetskih zakona o vodama. Ona može trajati decenijama i važiti dok se entiteti ne dogovore, a kako se dogovaraju svjedoci smo godinama unazad – zaključio je Podić.