Reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein ef. Kavazović, u obraćanju učesnicima današnje regionalne konferencije „Ulema na Balkanu između dva svjetska rata“, naglasio je ulogu uleme u tom turbulentnom vremenu i njenog nastojanja da se muslimani jugoistoka Evrope prilagode novoj stvarnosti i uključe u savremene tokove života u prilikama u kojima su se zatekli.

- Prilika je da se osvijetli dio njenog pređenog puta i da se obznane postignuća koja su na tom putu ostvarena. Svakako i izazove i poteškoće na tom putu, koji su pogađali našu ulemu, valja sagledati i rastumačiti a kako bismo ih uporedili s našim ovovremenim izazovima i poteškoćama - kazao je reisu-l-ulema.

On dalje naglašava da je znanje središnji pojam islamske kulture i civilizacije, temelj zgrade svjetonazora, još uvijek prepoznatljive i u današnjem nemirnom i nesigurnom svijetu.

Vrijeme kojim se bavi današnja konferencija bilo je puno neizvjesnosti, naglih i korjenitih društvenih promjena.

- U međunarodnim sporazumima, potpisanim u to vrijeme na kongresima i konferencijama, identificirano je postojanje muslimanske zajednice na jugoistoku Evrope, posebne grupe u odnosu na druge zajednice, bez određenja njenog nacionalnog i društveno-političkog identiteta. Ta činjenica je umnogome odredila društvene i historijske tokove, u kojima je ulema dobila središnje mjesto u nastojanju da se u njenom djelovanju nadoknade ili barem drže živima ona pitanja koja su bila važna za muslimansku zajednicu u teološko-pravnom, političkom, ekonomskom, obrazovnom i kulturnom smislu - riječi su reisu-l-uleme Kavazovića.

Statusna, prosvjetiteljska i brojna druga pitanja bila su vezana za status uleme tog vremena, a posebno pitanje „nivoa znanja, teorijskog i praktičnog te njegove dostatnosti u odnosu na probleme koji su se morali rješavati, s jedne strane, te načina na koji su ta znanja organizirana i upotrebljavana, s druge strane“.

- U vrijeme kojim se bavimo došlo je do ukidanja hilafeta, koji je i na stvarnoj i na simboličkoj ravni za ovdašnje učene ljude bio reprezent jedinstva ummeta. Ukidanje mešihata u Istanbulu, koji je za našu ulemu predstavljao duhovni centar, odrazilo se na njeno obrazovanje, ali i na doktrinarna shvatanja. Nova ulema se sada obrazuje u drugim obrazovnim centrima, poput Al-Azhara u Egiptu. Također, u ovom periodu nastaju i visoke teološko-pravne škole u Sarajevu i u Skoplju. Svršenici ovih škola, obrazovani po zapadnoj znanstvenoj metodologiji, pokazuju sposobnost da na pojave i događaje gledaju u novom svijetlu; njihova pojavljivanja u odnosu na promjene na političkoj, ekonomskoj, kulturnoj i obrazovnoj ravni. Oni problemima prilaze s više naučne akribije, praveći komparaciju između naučnih rezultata do kojih su došli učenjaci Istoka i učenjaci Zapada – naveo je reisu-l-ulema.

Osim teoloških pitanja, kojima je bila sklonija ulema školovana u islamskim zemljama, alimi s domaćih visokoškolskih ustanova više pažnje su posvećivali društvenim pitanjima iz domena obrazovanja, politike, historije i prava.

Važno pitanje u ovom vremenu je i status uleme u odnosu na društvo i državu.

- Ona je zauzimala visoki društveni položaj među muslimanima. U najvećoj mjeri je stajala u odbrani njihovih prava, ona ih je, na neki način, zajedno s političkim predstavnicima, artikulirala, bilo da se radilo o vjerskim, socijalnim, ekonomskim ili kulturnim pravima. Neki novi uvidi u bosanskohercegovačke arhive, koji sadrže građu koja se odnosi na korespondenciju naših alima s državnim vlastima, govori nam da je ulema bila u veoma lošem ekonomskom stanju, pa i oni najveći velikodostojnici poput muftija. Često nisu bili u stanju podmiriti ni osnovne potrebe svoje porodice. Nesumnjivo je da se takvo ekonomsko stanje reflektiralo i na njihov intelektualni život, mogućnost dolaska do literature i kvalitetnog sticanja znanja. Uprkos svemu, ulema je ostala najdostupnija intelektualna snaga našem narodu, kojoj je on mogao pristupiti bez barijere – riječi su reisa Huesina ef. Kavazovića.

Ferid Dautović, direktor Instituta za islamsku tradiciju Bošnjaka, rekao je tokom konferencije da je uloga te institucije, među ostalima, briga o doprinosu uleme islamskim i drugim naukama.

- U našem svakodnevnom promišljanju su i naši alimi koji su dali neprocjenjiv doprinos nacionalnom, vjerskom i drugim identitetima. Poseban doprinos koji nije prepoznat u našem narodu je u vremenu između dva svjetska rata, na što mi danas želimo ukazati – izjavio je Dautović.

Predsjednik Udruženja ilmijje Nesib ef. Hadžić je današnju konferenciju ocijenio kao priliku i za dodatno osvjetljvanje vrlo značajnog i turbulentnog perioda u Bosni i Hercegovini.

- Moramo učiti iz svoje prošlosti. Problemi koje su Bošnjaci muslimani imali krajem 19. i tokom 20. stoljeća, zadržali su se sve do danas. U tim periodima, bošnjačke političke elite su u većini slučajeva bile razjedinjene, a i ulema neodlučna. Danas, za razliku od tog perioda, ipak imamo jedinstvenu zajednicu muslimana. Ona je čvrsta i jaka po svojoj strukturi i donosi jedinstvene stavove koje slijedimo i moramo slijediti i sve učiniti da je jačamo. Moramo biti spremni i na nove izazove te stalno sugerisati odgovornima političko jedinstvo oko državnih prioriteta - naglasio je Hadžić.

Konferencija „Ulema na Balkanu između dva svjetska rata“ dio je višednevne novembarske manifestacije „Dani islamske tradicije Bošnjaka“ u čijem toku će biti upriličeni mnogi sadržaji u Sarajevu i više drugih bosanskohercegovačkih gradova.

Učesnici današnje konferencije su 22 izlagača iz Bosne i Hercegovine i drugih zemalja regiona, a organizatori Institut za islamsku tradiciju Bošnjaka i udruženje Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini ilmijje.