Centar za istraživanje i unapređenje duhovne i kulturne baštine u Bosni i Hercegovini (CID BiH) danas je u nakšibendijskoj tekiji u Stocu organizirao trinaesti po redu naučni skup, javlja Preporod. 

Kroz okvirnu temu "Nakšibendijski tarikat: nakšibendije-sinovi svoga vremena" brojni su istaknuti alimi, istraživači i društveni radnici govorili o karakteristikama ovog tarikata, njegovom nastanku i širenju, s posebnim akcentom na prostor BiH, o pripadnicima ovog tarikata u daljoj i bližoj prošlosti, tekijama i šejhovima, rukopisnim zaostavštinama, ulozi žena u tarikatskim redovima i brojnim drugim temama. 

Skup je u svojstvu izaslanika reisul-uleme Islamske zajednice (IZ) u BiH Husein-ef. Kavazovića otvorio vojni muftija Hadis-ef. Pašalić koji je podsjetio na historijske činjenice da su tarikat i islam, "ruku pod ruku" zajedno došli na prostor BiH, što je nastavljeno kroz vrijeme.

- Ulema je zajedno sa sufijskim šejhovima uspjela uspostaviti institucije IZ i nakon odlaska osmanske uprave - naveo je Pašalić.

Razdoblje u kojem je zabranjen rad tarikatskih redova okarakterisao je pritiskom vladajućeg komunističkog režima. No, uprkos toj zabrani oni su se održali i na najljepši način iskazali svoju ljubav prema BiH tokom agresije u kojoj su brojni derviši i šejhovi dali svoj puni doprinos. 

Kao posebno važnu činjenici izdvojio je Odluku Rijaseta IZ u BiH od 28. septembra 2023. o osnivanju Tarikatskog centra u BIH čime je ispravljena institucionalna greška počinjena 1992. godine

- Zahvalni smo svih dervišima i šejhovima koji su pretekli perido iskazali suštinsku podršku IZ. I nadam se da ćemo nastaviti zajedno graditi institucije IZ i države BiH - poručio je muftija Pašalić. 

Predsjednik Tarikatskog centra BiH šejh Ćazim Hadžimjelić u pozdravnom obraćanju naglasio je kako se ovim skupom afirmiraju duhovne i moralne vrijednosti njegovane stoljećima među Bošnjacima. Zahvalio je organizatorima na izboru teme i iskazanoj brizi, napomenuvši kako je nakšibendijski tarikat na prostoru BiH očuvao posebnosti bosanske duhovnosti jer je najviše odgovarao karakteru i kulturi življenja bosanskohercegovačkog čovjeka.

- Nakšibendizam se odnosi na ukrašavanje srca i njegove ukrase koji su specifični u odnosu na druge tarikate - naveo je šejh Hadžimejlić.  

U radu naučnog skupa radove će izložiti šejh Halil Brzina Hulusi, prof. dr. Fahira Fejzić Čengić, dr. Ferid-ef. Dautović, doc. dr. Elvir Musić, dr. hafiz Elvir Duranović, prof. dr. Amina Šiljak Jesenković, šejh mr. Džemal Salkić, dr. Senad Hasanagić, mr. Ibrahim Đozić, Kenan-ef. Ovčina i mr. Suad-ef. Mujakić.

Ovaj naučni skup pratit će zbornik radova, koji će javnosti biti dostupan na narednom, 14. po redu naučnom skupu CID Stolac.

(Hasan Eminović/Preporod.info)