Sedrenik je naselje smješteno na sjeveroistoku glavnog grada Bosne i Hercegovine – Sarajeva, i to u njegovom starom dijelu. Osim što je poznato po obližnjim izletištima Barice, Čavljak i Bukovik, koje i turisti obilaze svakom svojom posjetom, ono je u ne tako davnoj prošlosti, tokom Agresije na Bosnu i Hercegovinu, bilo prva linija fronta. Iako izloženo agresorskoj vatri, u ovom mjestu i njegovoj okolini i tokom agresije bilo je džemata koji nisu prekidali djelovanje. Jedan od takvih džemata svakako je i onaj Rogo-zade ili Vinogradske džamije, izgrađene davne 1660. godine, jedne od najmanjih džamija u ovom dijelu svijeta. U ovom vjerskom objektu, koji je tek nešto veći od 50 metara kvadratnih, klanja se u kontinuitetu 362 godine, a to će se nastaviti i ovog ramazana. Uz ovu džamiju nalazi se i turbe s tri mezara, koje su uobičavale Sarajke i Sarajlije obilaziti, što se danas, nažalost, izgubilo.

Kako potvrđuje imam ove džamije Belmin ef. Bošnjić, zbog slabijeg materijalnog stanja muslimanskih iseljenika s teritorije današnje Mađarske, džamija je izgrađena u skromnim dimenzijama i smatra se najmanjom u ovom dijelu svijeta.

“Ovu džamiju nisu gradili ni sultani ni bilo koja povlaštena elita Osmanskog Carstva, nego je ova džamija izgrađena rukom muhadžira koji su ostavili sve za sobom i došli da započnu novi život u našoj lijepoj Bosni. Ova džamija je najmanja u ovom dijelu svijeta, sudeći prema podacima koje imamo. Uzevši u obzir detaljne informacije koje je prikupljao Evlija Čelebija o svim džamijama na širokoj teritoriji Osmanskog Carstva, ne postoji džamija manjih dimenzija od ove. Uobičajeno je bilo da bogati iz Osmanske države, koji su imali tu sreću da dospiju na divan osmanskog sultana, budu i graditelji džamija i drugih vakufa širom države.

Primjera radi, Gazi Husrev-begova džamija ili Careva džamija u Sarajevu su zadužbina sultana Mehmeda Fatiha i bosanskog sandžak-bega Gazi Husreva. Samim tim, većina džamija je građena u tom istanbulskom stilu, stilu Aje Sofije, i građene su u 'normalnim' dimenzijama kako bi primile po stotinu klanjača ili čak više od toga. S druge strane, Rogo-zade džamija je građena da može primiti maksimalno četrdeset klanjača, što jasno govori da su njene dimenzije drastično manje u odnosu na džamije tog doba, ali i kasnijeg perioda”, kazao je uz napomenu da je možda moguće u nekim siromašnim mjestima u Evropi naći i džamije manjih dimenzija, ali one nemaju kontinuitet i dužu historijsku djelatnost.

Ulica u kojoj se nalazi džamija Rogo-zade zove se Rogina ulica ili Ulica Vinograd. Po narodnim predanjima, mađarski iseljenici su sa sobom donijeli nekoliko čokota vinove loze i zasadili je u novonastaloj mahali iznad Sumbul česme. Dakle, ulica je od davnina nosila ime Vinograd, i to po vinovoj lozi koja je krasila ovu mahalu. Što se tiče naziva džamije, Belmin ef. Bošnjić nam govori da je ona dobila naziv po muftiji hadži Mustafi ef. Rogi, koji je bio doseljenik iz Mađarske. Mustafa ef. Rogo bio je vjerski poglavar doseljenika i sami inicijator gradnje džamije. Zanimljivo da se naziv “zade” koristio za osmanske prinčeve, ali je davan i uglednim osobama. Otuda i naziv Rogo-zade džamija.

“Rogo-zade džamija, u narodu poznata i kao Vinogradska džamija, ovaj naziv dobila je po mahali Vinograd, u kojoj se nalazi. U mahali je bilo nekoliko vinograda. Ovo je inače bilo plodno područje Sarajeva u kojem su uspijevale razne poljoprivredne kulture, a samim tim i grožđe. Mađarski muslimani su oko 16. stoljeća napustili svoje domove i doselili se u Bosnu. Znači, u tom periodu došlo je do blagog povlačenja teritorija Osmanskog Carstva na Balkanu. Samim tim, muslimani koji su živjeli na teritorijama koje je Osmansko Carstvo izgubilo morali su napustiti svoje domove kako bi sačuvali svoje živote i vjeru. Ova džamija je izgrađena od tih mađarskih iseljenika i samim tim veza ove džamije i Mađarske je nešto što traje stoljećima. Postojanje ovog vjerskog objekta ujedno je i dokaz da je u Mađarskoj prije nekoliko stotina godina bilo muslimana koji su silom historijskih prilika morali da napuste svoju domovinu”, objašnjava nam.

Prvi mađarski doseljenici koji su preselili u tom periodu, prema riječima predvodnika ovog džemata, bili su ukopani u neposrednoj blizini džamije.

“Radi se o tri mezara uglednih doseljenika, čestitih i pobožnih ljudi. Džematlije Rogo-zade džamije su im kasnije podigli najprije drveno, a kasnije, 1972. godine, i zidano turbe. Zanimljivo je da na nišanima u turbetu nema nikakvog tariha, stiha na arapskom jeziku koji uglavnom sadrži i podatke o onome ko je u tom kaburu, pa tako mi nemamo podataka o tome ko su osobe koje su ukopane u turbetu kao ni to kada su preselile. Nišani su isti iznad glave i ispod nogu. Takvi nišani su se inače podizali za maktule, ubijene na Allahovom putu. Vjerovatno su mještani Vinograda zbog njihove žrtve na Božijem putu i muka koje su kao iseljenici preživjeli podigli nišane koji se inače podižu za šehide. U predaji stoji da su ovi ljudi još za života bili prozvani 'dobrima', onima koji su bili bliski Bogu”, dodao je.

Belmin ef. Bošnjić navodi kako postoje i brojne usmene predaje o ovom turbetu. Kako se priča, za vrijeme Austro-Ugarske sarajevski momci su često posjećivali turbe u Vinogradu i tu su od Allaha, dž. š., tražili da ih zaštiti od regrutiranja u austrougarsku vojsku, u koju su po tadašnjem zakonu morali ići.

“Ovo je mjesto sto posto provjereno. Ko bi došao, dova bi mu se odmah primala zbog zatova, evlija, duhovnih velikana. O tome svjedoči veliki broj ispunjenih murada, tj. želja. Danas, nažalost, nije više tako česta pojava da ljudi dolaze na murad ovdje u turbe u Vinogradu, a ni bilo gdje drugo. Sve se promijenilo, nema više stare sarajevske uleme koja je posvećivala pažnju i borila se za očuvanje kako ovog, tako i drugih turbeta i tekija kod nas. Među brojnim velikanima koji su ukopani u haremu Rogo-zade džamije nalazi se i mezar našeg uvaženog Sejdalije ef. Bećirovića. On je vezan za noviju historiju Rogo-zade džamije kao imam koji je predvodio namaze u ovoj džamiji preko četrdeset godina bez ikakve novčane naknade. Bio je veliki hizmećar ove džamije i turbeta.

Važno je podijeliti i informaciju da je namaz obavljao i za vrijeme agresije na našu državu te da nije kratio niti jedan jedini namaz. Teravije su se klanjale po propisima, bez skraćivanja. Zaista ovo govori o jakoj vjeri i hrabrosti ovog plemenitog čovjeka, ali i džematlija ove džamije. Iza sebe je ostavio čestitu djecu i unučad koji su i danas članovi ovog džemata i redovne džematlije na namazima. Njegov unuk Faruk Bećirović trenutno obnaša funkciju mutevelije ovoga džemata i baš poput svoga djeda daje sve od sebe da ovaj džemat opstane i funkcionira u svom punom kapacitetu”, priča nam mladi imam.

Nakon preseljenja Sejdalije ef. Bećirovića, Medžlis Islamske zajednice Sarajevo rasporedio je Belmina ef. Bošnjića na mjesto novog honorarnog imama Rogo-zade džamije.

“Već četiri godine obnašam funkciju imama u ovom džematu. Radujem se da ću i ove godine provesti mubarek mjesec ramazan s mojim džematlijama u Rogo-zade džamiji. Tu obavljamo noćne namaze, a vikendom se održava i mektepska nastava za djecu iz džemata. U džamiji se klanjaju oba Bajrama, teravije i drže se predavanja uz dogovor s džematom. Uz Allahovu pomoć, ovog ramazana ćemo klanjati svih pet namaza u džamiji, što će meni, ali i mojim džematlijama, biti poseban osjećaj u ovom mubarek mjesecu, posebno kada znamo koliko je vrijedan namaz u džematu čak i mimo ramazana. Iako je ova džamija mala, imam veliku odgovornost kod predvođenja džemata, posebno kada imam u vidu kakav je čovjek bio imam u ovoj džamiji prije mene”, govori o planovima za najvredniji mjesec u godini za muslimane.

S obzirom na to da je ova džamija ispod sarajevskog naselja Sedrenik stara četiri stoljeća, nerijetko se u njenoj blizini mogu vidjeti građevinski radnici koji rade na njenom održavanju. Trenutno je u toku proces zamjene oluka te rekonstrukcija krovne konstrukcije na džamiji i turbetu, a u završnoj je fazi rekonstrukcija munare i postavljanje novih kandija na šerefu, tj. na terasi munare.

“U prethodnom periodu smo izvršili zamjenu prekrivača na kaburovima u turbetu. Uz Božiju pomoć, u narednom periodu imamo plan da zamijenimo i tepihe u džamiji. Ramazan ćemo, ako Bog da, dočekati s novim džamijskim ruhom jer smo sve navedene projekte planirali realizirati do početka ramazana. Imamo planove za daljnju rekonstrukciju džamije iako nam finansije prestavljaju problem u realizaciji svih planova. Vjernici će sigurno imati sluha za pomoć ove Božije kuće, pa se stoga nadam da ćemo uskoro biti u prilici da ostvarimo i ostatak rekonstukcije”, naglasio je ef. Bošnjić.

Na samom kraju napominje da je pred nama ramazan, mjesec Božijeg oprosta. Ovo je, kaže, mubarek mjesec u kojem je počelo objavljivanje Kur'ana Časnog i u njemu se nalazi noć koja je vrednija od hiljadu mjeseci. Ističe da nas ramazan uči da trebamo biti obrazovani i mudri jer je prva objava u pećini Hira poslaniku Muhammedu, a. s., bila: “Uči u ime Gospodara tvoga koji stvara!”

“Ramazan je, naravno, mjesec posta i odricanja od ovosvjetskih uživanja na određeno vrijeme. Sačuvati svoj jezik, uši i oči od onoga što je Bog zabranio, posebno u ovom mjesecu, predstavlja pravi smisao posta. Mi dobro znamo da imamo braće i sestara koji nemaju dovoljno hrane i vode, te da žive u neimaštini i bijedi. U ovom mjesecu makar nakratko možemo biti i s njima solidarni i shvatiti kolika je Božija blagodat prema nama. Mimo toga, mi postom čuvamo svoje zdravlje i čistimo organizam od svih onih štetnih tvari koje muče tijelo. Ramazan je mjesec u kojem obnavljamo svoje vjerovanje i čistimo svoje duše od grijeha. Svaki ibadet koji činimo u ramazanu je vredniji nego u drugim mjesecima.

Kolika je blagodat ovog mjeseca, govori nam i predaja u kojoj se kaže da je melek Džibril došao našem poslaniku Muhammedu, a. s., i kazao mu da je udaljen od Božije milosti onaj kome prođe mjesec ramazan a da mu Allah, dž. š., ne oprosti grijehe. Dakle, ramazan je za nas jedinstvena prilika da se približimo Božijoj milosti i da dobijemo oprost za naše grijehe. Ko traži mir, zadovoljstvo duše i čistu savjest, to će sigurno naći u islamu, a najjači efekt ovih lijepih stvari osjetit će u ramazanu. Svim sljedbenicima islamskog učenja u našoj zemlji i svim muslimanima širom svijeta, našim dobrim Bošnjacima u domovini i dijaspori, želim sretne i blagoslovljene nastupajuće ramazanske dane”, završio je Belmin ef. Bošnjić čestitkom uz poziv svim klanjačima da prvom prilikom posjete ovu džamiju kod Sedrenika.