Građani Bosne i Hercegovine u Njemačkoj ističu se po izuzetno dobroj organiziranosti. Ovome svakako doprinosi brojka od nekoliko stotina iznimno uspješnih građana bh. porijekla koji u Njemačkoj obavljaju različite respektabilne funkcije. Ono što je primjetno u posljednjih nekoliko godina jeste povećan interes naših sunarodnjaka za političkim aktivizmom širom dijaspore, a pojedinačni rezultati koje postižu na izborima širom Evrope govore da se i na ovom području mogu pohvaliti uspjehom. Da je tako, potvrđuju i upravo završeni izbori u Njemačkoj. Naime, među članovima novog saziva Bundestaga naći će se i građani bh. porijekla.  

Jedna od njih jeste i Sarajka Jasmina Hostert, rođena Pašić, koja je u Njemačku došla tokom Agresije na Bosnu i Hercegovinu. Jasmina je rođena 1982. godine u Sarajevu, a deset godina kasnije bila je ranjena od eksplozivne naprave koje su kontinuirano ispaljivali pripadnici VRS na glavni grad nezavisne Bosne i Hercegovine.  U Sarajevu je operisana, ali je zbog komplikacija nakon zahvata morala biti izmještena na liječenje izvan Bosne i Hercegovine. Nova destinacija bila je Njemačka, u kojoj je stekla visoko obrazovanje i nastavila s usavršavanjem. Ključna odluka u njenom životu bila je ona iz 1997. godine. Naime, odlučila se na ostanak u Njemačkoj.  

Ona je kao kandidatkinja SPD-a izborila svoje mjesto u Berlinu, odakle će se, kako kaže, zalagati i za interese Bosne i Hercegovine. Njen SPD je ostvario izuzetno dobar rezultat, što također govori da građani Njemačke žele promjene.  

“Naravno. Građani i građanke su poslali poruku da žele više solidarnosti, zajedništva, socijalnu sigurnost i bolji život. Takvu politiku mogu da očekuju u naredne četiri godine čim na čelu Vlade bude Olaf Scholz. Očigledno da u vremenima koja su bila veoma turbulentna zbog pandemije ljudi žele stabilnost i sigurnost, a ne avanturizam. Također i jačanje zajedništva, a ne cijepanje društva, što preferiraju određene desne političke partije”, ističe Hostert na početku razgovora.  

Hostert je postigla  izuzetan rezultat osvajanjem mandata u Bundestagu. Osim što će predstavljati svoju partiju i građane Njemačke, bit će i svojevrstan predstavnik i mnogobrojnih građana Bosne i Hercegovine u Njemačkoj. Ono što je obilježilo predizbornu kampanju jeste fokus kandidata na unutrašnja politička pitanja, bez većeg interesa  za vanjsku politiku. Ipak, ona ističe da se trebaju očekivati određene promjene u provođenju politike prema određenim zemljama.  

“Građani i građanke Njemačke koje vode porijeklo iz Bosne i Hercegovine mogu biti sigurni da ću se zalagati za njihova prava. Pogotovo ću se koncentrisati na probleme koje oni imaju kako bi ih riješila. Sve te prepreke koje imaju sam i sama doživjela. Sigurno da će doći do određenih promjena. Pogotovo što se tiče Evropske unije. Smatram da se trebaju revidirati odnosi prema državama koje krše osnove demokratije i razgrađuju pravnu državu”, kaže Hostert u razgovoru za Stav.  

Ipak, ono što najviše zanima građane Bosne i Hercegovine jeste budući odnos zvanične njemačke politike prema Bosni i Hercegovini i opstrukcijama s kojim se ona susreće na putu do Evropske unije. Hostert posebno ističe da je bitno da građani u dijaspori iskoriste pravo koje im se nudi u kontekstu mogućnosti za politički aktivizam, jer, prema njenim riječima, važno je da bh. građani uzmu aktivno učešće u političkim procesima zemalja u kojima trenutno žive.  

“Bosna i Hercegovina može očekivati drugačiji pristup, pogotovo što se tiče podrške snagama koje se bore za građansko društvo. U Bosni se brani i Evropa jer je Bosna sinonim za zajednički život. Nacionalističke snage moraju biti pobijeđene. Važno je da građani porijeklom iz Bosne i Hercegovine uzmu učešće u političkim tokovima država u kojim žive jer su oni dio tih društava i samo tako mogu da utječu na političke odluke koje se i njih tiču. Također, svojim djelovanjem mogu da pomognu i svojoj prvoj domovini Bosni i Hercegovini kako bi prevazišla probleme u kojim se, nažalost, trenutno nalazi”, naglašava Hostert.  

Njemačka je istaknuti prijatelj Bosne i Hercegovine, ali je primjetno da odnos između dvije države može i mora biti aktivniji. Svjesna je toga i naša sagovornica, koja potencira da bi se u budućnosti moglo dosta više uraditi na ekonomskom planu, ali i političkom povezivanju dvije zemlje.  

“Smatram da se na ekonomskom planu može mnogo više uraditi. Ekonomija povezuje, ali i učvršćuje veze. Također, političko povezivanje je ključno za napredak zemlje”, zaključila je na kraju razgovora.