Dok su prisustvovali Nacionalnom molitvenom doručku 5. februara, američki predsjednik Donald Trump i njegov ministar rata Pete Hegseth potvrdili su svoju posvećenost očuvanju Amerike kao "kršćanske nacije".
Trump je izjavio:
- Ponovo ćemo posvetiti Ameriku kao jednu naciju pod Bogom - insistirajući da su prava Amerikanaca darovana od Boga.
- Obdareni smo našim svetim pravima na život, slobodu, a ne od vlade, već od samog Svemogućeg Boga - rekao je.
Zaista, kao nacija kršćanskih vjernika, Trump se divio Amerikancima koji glasaju za Demokratsku stranku, dovodeći u pitanje njihovu vjeru:
- Ne znam kako osoba od vjere može glasati za demokrata. Zaista ne znam.
Ako su komunisti bili neprijatelji američkog kršćanstva i "demokratije" tokom Hladnog rata, danas su demokrati i liberali ti koji su nekada aktivno zagovarali njihovu demonizaciju.
Hegseth je bio otvoreniji u svojim komentarima, koji su započeli čitanjem iz Evanđelja po Marku. Ponovio je Trumpovu tvrdnju da je izvor prava dodijeljenih američkim građanima "ljubeći i dobrohotni Bog, a ne vlada".
Ovaj "blagi" Bog kršćanstva dugo se na kršćanskom Zapadu suprotstavlja navodno "ljutom" i "nasilnom" Bogu jevreja i muslimana.
Direktnije, Hegseth je proglasio da je "Amerika osnovana kao kršćanska nacija, ostaje kršćanska nacija u našoj DNK ako je možemo zadržati. I kao javni dužnosnici, imamo svetu dužnost 250 godina kasnije da ga slavimo", pokazujući prema gore, vjerovatno tamo gdje prebiva kršćanski Bog, piše Joseph Massad, profesor moderne arapske politike i intelektualne historije na Univerzitetu Columbia u New Yorku, za Middle East Eye.
Budući da je kršćanstvo genetska i biološka sudbina Amerike, Hegseth je obavijestio publiku o svojim nedavnim kršćanskim naporima, uključujući "mjesečnu molitvenu službu u Pentagonu".
Nekoliko demokratskih zakonodavaca osudilo je događaj kao "u osnovi crkvenu službu uz podršku Kongresa Sjedinjenih Država", tvrdeći da bi "naši osnivači bili užasnuti" i optužujući administraciju za stranačko otimanje vjere.
Liberalne zagovaračke grupe također su osudile Trumpove "kršćansko-nacionalističke" primjedbe kao "skandaloznu" politizaciju religije i napad na američku ustavnu tradiciju odvojenosti crkve i države.
Ipak, suprotno tvrdnjama bijelih američkih liberala, Trump i Hegseth zapravo održavaju vjekovnu američku kršćansku predanost koju nijedan američki predsjednik nikada nije zanemario.
Trumpova posvećenost kršćanstvu - i kršćanstvu - Amerike i njenim vrijednostima bila je obilježje njegovog udvaranja religioznim glasačima još od njegove prve predsjedničke kampanje.
Bijela kuća je na X objavila: - Amerika je i uvijek će biti Jedna Nacija Pod Bogom.
Takvi slogani su više od jednog stoljeća bili temelj navodno "sekularizirane" građanske religije Amerike. Održavajući njihovo kršćansko značenje kao najvažnije, Trump slijedi dugogodišnju predsjedničku tradiciju.
Moto "U Boga vjerujemo" predložen je na početku Američkog građanskog rata za natpis na američkim kovanicama pod upravom ni manje ni više nego predsjednika Abrahama Lincolna. To je bilo vrijeme kada je Unija, na početku rata, pretrpjela višestruke poraze na bojnom polju.
Konačno je usvojen 1864. godine kao ideološko oružje protiv Južne Konfederacije, koja je također smatrala da je kršćanski Bog na njihovoj strani. Mjera koju je uveo Lincolnov ministar finansija, a koja je htjela priznati Boga na nacionalnoj valuti, jednoglasno je podržana i u Kongresu i u civilnom društvu u to vrijeme.
Lincoln, koji je podržavao rasnu segregaciju i nadao se protjerati sve Afroamerikance u Afriku ili neku drugu teritoriju, ostaje miljenik američkih liberala zbog svoje uloge u okončanju ropstva, ali ne i rasizma.
Tek nakon Drugog svjetskog rata, i kao dio američke propagande Hladnog rata protiv sekularnog komunizma, koju su podržavali i konzervativci i liberali, došlo je do obnovljene posvećenosti Sjedinjenih Država kao kršćanske republike.
Predsjednik Dwight D. Eisenhower pokrenuo je vjerski rat protiv Sovjeta, koji su rutinski prikazivani kao "bezbožni komunisti".
Kršten kao prezbiterijanac dok je bio na dužnosti 1953. godine, Eisenhower je imenovao fanatičnog evangelističkog velečasnog Billyja Grahama za duhovnog savjetnika Bijele kuće.
U stvari, upravo je Eisenhower uspostavio Nacionalni molitveni doručak, inovaciju koju je Trump na ovogodišnjem događaju pohvalio kao "lijepu američku tradiciju". Eisenhower je također otvorio sastanke svog kabineta trenutkom tihe molitve.
Kao dio svog antikomunističkog križarskog rata, Eisenhower se zalagao za zajedničku rezoluciju, koju je Kongres jednoglasno usvojio 1954. godine, umetanjem riječi "pod Bogom" u Zakletvu vjernosti.
Sljedeće godine, Kongres je donio zakon, koji je potpisao Eisenhower, kojim se nalaže da se natpis "In God We Trust" (U Boga vjerujemo) pojavljuje ne samo na američkim kovanicama, kao što je to bio slučaj od Građanskog rata, već i na papirnom novcu.
Kongres je 1956. uz ogromnu dvostranačku podršku, kodificirao ovu frazu kao nacionalni moto SAD-a usred tenzija Hladnog rata, zamijenivši nekadašnji "E pluribus unum" (od mnogih, jedan), koji je bio u upotrebi od 1776. godine.
Na vrhuncu McCarthyjevog terora i histerije, kada je Velika čistka ciljala Amerikance u vladinim i privatnim institucijama zbog navodnih "komunističkih" simpatija, podrška Kongresa ovoj mjeri bila je jednoglasna.
Čak se i Američka unija za građanske slobode, bojeći se političke klime, samo potiho protivila i nije se usudila pokrenuti bilo kakav ustavni izazov.
Dvije decenije nakon završetka Hladnog rata, Kongres je ogromnom većinom usvojio istovremenu rezoluciju, "potvrđujući 'U Boga vjerujemo' kao službeni moto Sjedinjenih Država i podržavajući i ohrabrujući javno isticanje nacionalnog motoa u svim javnim zgradama, javnim školama i drugim vladinim institucijama".
Upravo je Eisenhowerova administracija angažovala religiju i izmislila antikomunistički islamistički džihadizam kao oružje protiv sovjetskog komunizma i socijalizma Trećeg svijeta, a Saudijska Arabija je ubrzo nakon toga preuzela tu ulogu.
U oba slučaja, demokrati i republikanci, liberali i konzervativci, pozdravili su ove politike.
Kao rezultat Eisenhowerove institucionalizacije protestantskog kršćanstva, udio religioznih Amerikanaca porastao je sa 49 posto 1940. na 69 posto 1960. godine.
Međutim, Trump neće biti nadmašen od Eisenhowera. U svom govoru je izjavio:
- U 2025. godini, u Sjedinjenim Državama prodano je više primjeraka Svetog pisma nego ikad u posljednjih 100 godina. Neke crkve bilježe porast broja obraćenika od 30, 50 ili čak 70 posto. A također i broja ljudi koji svake sedmice idu u crkvu.
Kako bih podržao ovu uzbudljivu obnovu jutros, sa zadovoljstvom objavljujem da 17. maja 2026. pozivamo Amerikance iz cijele zemlje da se okupe na našem Nacionalnom trgu kako bi se molili, zahvaljivali... učinit ćemo nešto što su svi rekli, to je teško.
Trumpova nedavna reafirmacija američkog kršćanskog identiteta izazvala je kritike brojnih međuvjerskih i sekularnih organizacija. U maju prošle godine, Trump je osnovao "Komisiju za vjerske slobode" sa sjedištem u Ministarstvu pravde kako bi savjetovala Bijelu kuću.
Koalicija međuvjerskih grupa, koja uključuje Međuvjerski savez, Muslimane za progresivne vrijednosti, Američki fond za pravnu odbranu i obrazovanje Sikha i Hinduse za ljudska prava, podnijela je građansku tužbu protiv Trumpove administracije zbog komisije.
Oni tvrde da to neustavno promovira konzervativni kršćanski nacionalizam - posebno zato što njeni "članovi, koji se sastoje gotovo isključivo od kršćana s jednim ortodoksnim jevrejskim rabinom, predstavljaju usku perspektivu da je Amerika osnovana kao "judeokršćanska" nacija i da se mora voditi biblijskim principima... Prema riječima samog Trumpa, komisija je dio napora njegove administracije da "zaštiti judeokršćanske principe našeg osnivanja".
Međuvjerski savez je također prošlog mjeseca objavio izvještaj u kojem se detaljno opisuju napadi Trumpove administracije na neevangelističke vjerske zajednice, uključujući kršćane različitih denominacija, Jevreje, muslimane i njihova mjesta bogosluženja.
Ovo je uprkos tvrdnji potpredsjednika J.D. Vancea iz prošlog decembra da vjerska tolerancija nije sekularni koncept već "kršćanski".
Kada je Trump tokom svoje izborne kampanje 2024. godine pridobio religiozne evangeličke protestantske kršćanske glasače, upozoravajući da će "židovski narod imati mnogo veze s porazom" ako ne pobijedi, kritikovale su ga jevrejske i katoličke grupe.
Ipak, Trumpova posvećenost evangeličkom kršćanstvu i kršćanskom cionizmu nije nužno izraženija od posvećenosti Bidenove administracije.
Iako Hegseth više ističe svoje kršćanstvo - noseći tetovaže sa srednjovjekovnim križarskim amblemima i opisujući Trumpa kao "vrhovnog križara" - to nisu ništa više od ekstravagantnih izraza istog duha koji je, između ostalih, animirao kršćanskog cionistu Bidena.
Ironično je da bi američke jevrejske grupe podržale Hegsetha, s obzirom na njegov bijeli kršćanski nacionalizam. Uostalom, na putu za Palestinu krajem 11. vije, evropski kršćanski križari, prvi kršćanski cionisti, prolili su smrt muslimanskim, jevrejskim i pravoslavnim kršćanskim zajednicama, ostavljajući za sobom naslijeđe krvi i uništenja.
Pa ipak, kada je Hegseth imenovan za ministra rata, glavne muslimansko-američke organizacije očekivano su se protivile njegovoj nominaciji, dok su proizraelske židovske grupe i preduzeća, uključujući Ortodoksnu židovsku trgovinsku komoru, slavile ga zbog njegove podrške Izraelu.
Američka kršćanska republika također vodi Trumpovu vanjsku politiku.
U ime kršćanskog Boga, Boga Amerike, Trump tvrdi da je prošlog decembra bombardirao Nigeriju "kao božićni poklon". U Njegovo ime se hvali da je donio "mir na Bliskom istoku, usput rečeno, prvi put u 3.000 godina. Imamo mir. To je mali - mali žar, ali to nije ništa posebno."
Više od 600 Palestinaca koje je Izrael ubio od proglašenja takozvanog prekida vatre prošlog oktobra su "mali žar", puka žrtva, poput Nigerijaca ubijenih Trumpovim bombardiranjem, prinesenih na oltar američkog kršćanskog Boga.
Početna
Najnovije
Najčitanije
Na vrh