Imenovanje advokatice za imigracijska pitanja, Assme A. Ali, na poziciju općinske sutkinje u gradiću Benoit, Mississippi, pokrenulo je kampanju dezinformacija i političkih napada koji su testirali ustavne principe o vjerskoj slobodi i zabrani diskriminacije pri obavljanju javnih funkcija. Sutkinja Ali, koja je zakletvu položila 5. augusta 2026. godine, postala je prva žena s hidžabom i prva muslimanka na pravosudnoj funkciji u historiji te savezne države, što je iskorišteno kao okidač za koordinirane napade na društvenim mrežama i u desničarskim medijima.

Hronologija događaja ukazuje na jasan obrazac djelovanja. Neposredno nakon njenog imenovanja, proširena je lažna vijest da je Ali postavljena za sutkinju u znatno većim i ekonomski značajnijim gradovima Ridgeland ili Lumberton. Ova dezinformacija je bila potaknuta činjenicom da se njena privatna advokatska kancelarija nalazi u Ridgelandu. Gradske uprave oba spomenuta grada bile su primorane izdati zvanična saopštenja u kojima su demantovale te tvrdnje, ali je narativ već bio uspostavljen.

Centralna tačka napada bila je neutemeljena optužba da sutkinja Ali namjerava uvesti "šerijatsko pravo". Ova tvrdnja zanemaruje precizno definisanu nadležnost općinskih sudova u Mississippiju, koji se isključivo bave manjim prekršajima, saobraćajnim kaznama i povredama lokalnih gradskih uredbi, te nemaju ovlasti da primjenjuju bilo koji pravni sistem izvan okvira zakona države Mississippi i Sjedinjenih Američkih Država.

Političku dimenziju kampanji dao je Michael McLendon, republikanski državni senator, koji je javno pozvao na njeno razrješenje. U svojoj izjavi, McLendon je poručio: "U Boga vjerujemo, a ne u Muhameda", te dodao da Mississippi "neće postati novi Dearborn, Michigan", referirajući na grad u Michiganu s velikim postotkom muslimanskog stanovništva. Ovakav istup direktno je suprotstavljen Ustavu SAD-a, koji u Članu VI izričito navodi da "nikakav vjerski test nikada neće biti tražen kao uslov za bilo koju funkciju ili javno povjerenje u Sjedinjenim Državama". Istu zabranu propisuje i Ustav države Mississippi.

Reakcija pravne struke bila je trenutna. Profesori ustavnog prava i pravni eksperti osudili su senatorov poziv kao flagrantno kršenje temeljnih ustavnih načela, naglašavajući da je vjeroispovijest javnog funkcionera zaštićena kategorija i ne može biti osnov za obavljanje ili oduzimanje funkcije.

Assma A. Ali, rođena u SAD-u kao kćerka jemenskih imigranata i diplomantica prava sa Mississippi Christian University, suočila se s ozbiljnim prijetnjama i uznemiravanjem na internetu. Zbog sigurnosnih razloga, privremeno se povukla iz javnosti, ali je putem svojih pravnih zastupnika i zvaničnih kanala komuniciranja potvrdila svoju punu posvećenost poštovanju Ustava SAD-a i zakona države Mississippi.

Slučaj sutkinje Ali nije izolovan incident, već se uklapa u širi obrazac političke polarizacije u Sjedinjenim Državama, gdje se identitet i vjerska pripadnost javnih funkcionera koriste kao oružje u političkoj borbi. Njen slučaj precizno ilustruje kako se lokalno administrativno imenovanje, zasnovano na profesionalnim kvalifikacijama, može transformisati u nacionalno pitanje koje dovodi u pitanje ne samo sigurnost pojedinca, već i fundamentalne pravne garancije na kojima počiva cjelokupan sistem. Institucionalni odgovor, iako prisutan kroz demantije lokalnih vlasti i osude pravnih stručnjaka, pokazao se nedovoljnim da zaustavi širenje dezinformacija i politički motivisanih napada.