Drugu godinu za redom, u Betlehemu nema božićnog veselja, s turistima koji izbjegavaju palestinski grad i mnogim stanovnicima koji traže izlaz dok se rat u Gazi nastavlja.

Betlehemski trg jaslica ispred crkve Rođenja je uveliko pust, a suvenirnice su zatvorene.

Nema planova za postavljanje tradicionalnog božićnog drvceta ukrašenog lampicama u drevnom naselju koje kršćani poštuju kao mjesto rođenja Isusa, a koje se sada nalazi na Zapadnoj obali koju je okupirao Izrael.

"U ovim teškim vremenima kroz koja prolaze naši palestinski gradovi, posebno u Pojasu Gaze, teško je pokazati bilo kakve znake radosti i sreće", rekao je Issa Thaljieh, pravoslavni svećenik koji služi u Crkvi Rođenja.

Dodatno, mnoge lokalne kršćanske porodice također žele pobjeći, demoralizirane i turističkim padom koji je poharao njihovu ekonomiju i stalnom prijetnjom nasilja koja lebdi nad teritorijom sjeveroistočno od Gaze.

"Emigracija iz Betlehema se povećava svakodnevno i mjesečno, i... ovo ima negativan utjecaj na grad", rekao je Thaljieh.

Kršćanske zajednice su generacijama u opadanju širom Bliskog istoka, a Zapadna obala nije izuzetak.

U posljednjoj godini britanske vladavine nad regijom 1947. godine, oko 85% stanovništva Betlehema bili su kršćani. Prema popisu iz 2017. godine, ukupna populacija Betlehema iznosila je 215.514, sa samo 23.000 kršćana među njima. To znači da je postotak kršćana u Betlehemu 2017. godine oko 10%.

Mještani kažu da se stopa odlaska posljednjih mjeseci u kolijevci kršćanstva povećava, s obzirom da ekonomska krv grada više ne teče, a izraelska okupacija sprječava slobodu kretanja po teritoriji.

Stanovnik Betlehema Alaa Afteem, koji vodi restoran sa falafelom, rekao je da se jedan od njegovih rođaka nedavno preselio u Australiju.

"Zbog loših životnih uslova i loših finansijskih uslova, ljudi su počeli da traže bolje prilike za svoju djecu, za bolje obrazovanje, za bolju budućnost", rekao je on za Reuters.

Od rata između Izraela i susjednih arapskih zemalja 1967. godine, Izrael je okupirao Zapadnu obalu, koju Palestinci žele kao jezgro buduće nezavisne države.

Izrael je izgradio jevrejska naselja, koje većina zemalja smatra nelegalnim, širom teritorije. Izrael to osporava, navodeći historijske i biblijske veze sa zemljom. Nekoliko izraelskih ministara živi u naseljima i zalaže se za njihovo proširenje.

Od početka rata u Gazi u oktobru prošle godine nasilje je pojačano. Hiljade civila je ubijeno.

I u najboljim vremenima teško, putovanje između gradova Zapadne obale postaje sve opterećenije.

"Nema sigurnosti ako putujete između okruga na Zapadnoj obali, poput Betlehema, Ramale, Jerihona, Hebrona", rekao je Afteem.

Munther Isaac, pastor u Betlehemskoj luteranskoj crkvi, kaže da lokalne muslimanske porodice također emigriraju, stisnute i finansijskim problemima i brigama o budućnosti.

"(Postoji) strah da bi se ovaj rat mogao proširiti na područja na Zapadnoj obali, posebno nakon naoružavanja doseljenika i najave moguće aneksije Zapadne obale", rekao je on.

Zapadna obala je transformisana brzim rastom jevrejskih naselja u protekle dvije godine, uz žestoke doseljenike koji se zalažu za nametanje izraelskog suvereniteta tom području.

Ministar krajnje desnice za nacionalnu sigurnost Itamar Ben-Gvir rekao je na X-u u oktobru da je od početka sukoba u Gazi, više od 120.000 komada vatrenog oružja podijeljeno izraelskim naseljenicima kako bi se zaštitili.

U Isakovoj crkvi, scena rođenja ima lik bebe Isusa koji leži u hrpi ruševina. "Osjećamo da se ovaj rat nikada neće završiti", rekao je pastor.