Približava se podne, a nekoliko grupa ljudi prenosi hiljade crvenih perzijskih prostirki u kolicima u dvorištima mauzoleja imama Reze. Zadatak je to koji zahtijeva veliku koordinaciju ako se uzme u obzir da je ovaj vjerski kompleks jedan od najvećih na svijetu, s površinom od gotovo 600 000 kvadratnih metara i kapacitetom za pola miliona ljudi.

Kada ih postave na tlo, koje sjaji zbog svoje čistoće, čine lik na kojem hodočasnici dolaze čuti molitvu predstavnika vrhovnog poglavara u provinciji, Ajatolaha Ahmada Alam al Hoda.

Norme nametnute pandemijskim poretkom sprečavaju ulaz pa je samo nekoliko muškaraca u prostoriji u kojoj govori čovjek bijele brade i pod crnim turbanom, kojeg identificiraju kao potomka posalnika Muhameda a.s. U različitim dvorištima mauzoleja postavljeni su ekrani kako bi hodočasnici mogli pratiti šta govori.

"Osoba koja kaže da neće učestvovati na izborima suprotstavlja se narativu Poslanika... Oni nisu muslimani", čulo se u dvorištu. Slike ajatolaha Homeinija i vrhovnog vođe Alija Hamneija stalno su ​​u gornjem lijevom uglu ekrana.

Izbori 18. juna ratificirat će Mashhad kao najuticajniji grad u Iranu s političke tačke gledišta.

Posljednjih godina Mashhad je dobio na značaju nad religioznim gradom Qom i postao središte radikalnog konzervativizma, struje koja će na kraju dominirati političkom scenom ako za predsjednika bude izabran trenutni šef pravosuđa Ebrahim Raisi.

Nepostojanje protivnika koji bi ga mogli zasjeniti na listi od ukupno sedam kandidata objavljenoj prije desetak dana dovela je do toga da su Iranci pretpostavili da će ovaj put pobijediti Raisi, poražen 2017. od današnjeg predsjednika Hasana Rohanija.

Njegovom pobjedom tri najvažnija položaja Islamske Republike bit će u rukama ljudi iz tog grada. Iz Mashhada su i vrhovni vođa Ali Khamenei i trenutni predsjednik Parlamenta Mohammad Baqer Galibaf, koji je posljednjih godina od pragmatičnog političara postao konzervativac.

Dvoje drugih kandidata također su iz grada. Vijeće čuvara, odbor kojeg čini dvanaest ljudi, sa spiska potencijalnih kandidata izostavilo je mnoštvo važnih imena kao što su bivši predsjednik Parlamenta Ali Lariyani ili potpredsjednik Ashaq Jahanigiri. Zatvorili su vrata i osobama iz drugih polja, umjerenima i eformistima.

Većina skupina povezanih sa sektorom poznatim kao reformizam, koji od svog uspona devedesetih i dalje ima velik uticaj među urbanom srednjom klasom, rekli su da neće učestvovati na izborima.A li nisu jedini. Neke ankete provedene posljednjih sedmica pokazuju kako bi odaziv mogao biti manji od 40%, što je jedna vrsta neuspjeha Islamske Republike, koja je odaziv uvijek povezivala s referendumom o podršci.