Turski odbrambeni sektor, koji pomno prati cijeli svijet, prolazi kroz historijsku transformaciju, a istovremeno unapređuje niz ključnih strateških projekata, uključujući razvoj aviona pete generacije i sistema Čelična kupola.

Ogroman uspjeh

Šef Predsjedništva odbrambene industrije (SSB) Haluk Görgün je za list Sabah ocijenio turski odbrambeni model. Ponudio je detalje o širokom spektru tema, od Čelične kupole do Kaana, sistema protivvazdušne i raketne odbrane, do cyber sigurnosti.

- Ne imitiramo ono što se radi drugdje u svijetu. Znamo da se moramo fokusirati na originalnu, isplativu proizvodnju zasnovanu na našim stvarnim potrebama - rekao je Görgün.

- Da smo slijedili druge i jednostavno kopirali ono što svijet radi, Turska nikada ne bi mogla postići svoj trenutni uspjeh u bespilotnim letjelicama - ustvrdio je.

Štaviše, rekao je da su svjesni potrebe za radom na projektima koji stvaraju "efekat iznenađenja", dodajući da to i rade.

- Moramo nastaviti graditi i razvijati se - rekao je.

Kaan će biti isporučen 2028. godine

-Cijeli naš tim radi danonoćno kako bi isporučio prvi masovno proizvedeni Kaan avion do kraja 2028. godine - rekao je, misleći na turski mlaznjak pete generacije, koji je razvila kompanija Turkish Aerospace Industries (TAI).

- Trenutno istovremeno proizvodimo šest aviona, a svaki prolazi kroz različite scenarije testiranja, kao što su testiranje na zemlji i testiranje udara groma. Kako bismo ubrzali proces, radimo na više aviona odjednom. Serija od 10, poznata kao Block 10, počet će isporuka do kraja 2028. godine - objasnio je Görgün.

- Dok završavamo naš lovac pete generacije, istovremeno se pripremamo i za avion šeste generacije - naveo je.

Čelična kupola

- Sa Čeličnom kupolom, Turska je napravila strateški potez - nastavio je Görgün.

- Počeli smo s konceptom slojevitog sistema protivvazdušne odbrane. U početku se razvijaju sistemi naoružanja i senzori koji mogu eliminirati prijetnju koja može doći do tačke u kojoj se prvo trebate braniti - napomenuo je.

- Zatim povećavamo domet i visinu. Zračne prijetnje mogu varirati po visini, brzini i mogu se pojaviti istovremeno. Mogu doći vrlo brzo s velikih visina, letjeti nisko ili se približavati srednjom brzinom sa srednje visine. Otkrivanje i neutraliziranje svake prijetnje ima svoju cijenu. Ne želite trošiti metak na komarca. Najvažnije je otkriti prijetnju što je dalje moguće i brzo identificirati o čemu se radi: Je li to balistička raketa? Hipersonična raketa? Krstareća raketa? Avion? Kamikaza dron? - detaljno je objasnio.

Nadalje, rekao je da će u ovoj operaciji vještačka inteligencija igrati ulogu u "brzom računanju i identifikaciji ciljeva".

- Na primjer, ako dolazi kamikaza dron, treba ga uništiti Korkutom naoružanim fragmentirajućom municijom, umjesto korištenja skupog sistema protivvazdušne odbrane - predložio je.

Također je otkrio da se Čelična kupola "planira kao slojevit i integrirani sistem u kojem sve komponente komuniciraju i brzo donose odluke".

- Moramo dalje razvijati naše radarske i protivvazdušne odbrambene sisteme kako bismo poboljšali odvraćanje. I radimo u skladu s tim - rekao je.

Projekat bespilotne borbe

- Projekat bespilotne borbe (ISU) će se ubrzati. Ovaj projekat će nam dati stratešku snagu - rekao je Görgün.

Tvrdio je da će to biti avioni sposobni za borbu u zraku i misije većeg dometa.

- Posjedovanje raketa zrak-zrak ključno je za njihovu upotrebu u takvim ulogama. Timovi već rade zajedno kako bi zadovoljili ovu potrebu. Počeli smo razvijati domaću municiju i nastavit ćemo je proizvoditi - dodao je.

Štaviše, šef SSB-a je rekao da planiraju isporučiti tri tenka Altay koja su sišla s proizvodne trake u augustu.

- Serijska proizvodnja će se nastaviti po planu. Ukupno 250 tenkova Altay bit će uključeno u inventar turskih kopnenih snaga - prema Görgünu.

Kao dio svojih izjava, on je također naglasio da su sve kompanije "usklađene" i da imaju definirana područja za zajednički rad.

- Izvozni potencijal je visok. Sposobnost Turske da se prilagodi tehnološkom razvoju je zapanjujuća. Dok je prosječna starost onih koji rade u odbrani u Turskoj 34 godine, u Evropi i SAD-u je oko 50 godina – kazao je.

- Naši ljudi već proizvode ove sisteme – zamislite šta će izgraditi u narednih 20 godina. Zaista, vidjeli smo u posljednje tri do četiri godine kako bespilotne jedinice mijenjaju doktrine na bojnom polju.

Na pitanje NATO-ovog cilja od 5 posto, Görgün je rekao da Turska "zna svoje odbrambene potrebe".

- Naš predsjednik (Recep Tayyip Erdoğan) je bio čvrsti pristalica samodovoljnosti u odbrani - podsjetio je.

Izdaci za odbranu 50 milijardi dolara

- Projekti, budžeti i otvorena vrata su se nastavili i proširili bez prekida tokom posljednjih 20 godina. Naši ukupni izdaci za odbranu iznose oko 50 milijardi dolara – oko 3,7 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) – što nas čini jednom od zemalja najbližih cilju NATO-a od 5 posto po zemljama - rekao je.

- Generalni sekretar NATO-a Mark Rutte također je u nekoliko svojih govora spomenuo razvoj turske odbrambene industrije. Lično sam mu se zahvalio na tome - dodao je.

Nadalje, naglasio je da je Turska "pouzdan saveznik", dodajući:

- Šta god da radimo, govorimo otvoreno i transparentno. Tako nas vidi međunarodna zajednica. Za nas, dogovor nikada nije samo jednokratna prodaja. Ponovljena prodaja, održavanje i postprodajne usluge su podjednako važni. Mogućnost brzog pružanja te podrške kada je potrebna je ono što izdvaja Tursku od drugih - rekao je.

Osim toga, skrenuo je pažnju na embargo.

- Do sada smo stigli prevazilaženjem embarga. Embargo nas samo malo usporava u dobijanju onoga što nam je potrebno. Na kraju, mi proizvodimo vlastite sisteme i postajemo globalni brendovi - dodao je.

Bespilotne letjelice, nosač aviona

Istovremeno, Görgün je također procijenio izvoz i razvoj događaja vezan za saradnju sa Španijom na lakom borbenom avionu Hürjet.

- U 2024. godini, 55,4 posto našeg izvoza odbrane otišlo je u Evropu i među saveznike NATO-a. Naši sistemi su i funkcionalni i isplativi - rekao je Görgün.

- Izgradnja bespilotnih borbenih letjelica je napredna tehnologija. Od 2018. godine, Turska kontrolira 65 posto globalnog tržišta naoružanih i nenaoružanih bespilotnih letjelica - dodao je.

- Sarađujemo sa Španijom na nosačima aviona i platformama poput Hürjeta. Podržali su početni dizajn TCG Anadolu, koji je izgrađen u Istanbulu. Planiramo ponovo sarađivati ​​na drugom nosaču aviona, dugom 300 metara - napomenuo je.