Više nego očigledno je kako je lider HDZ-a BiH Dragan Čović zabrinut zbog činjenice da su Bošnjaci preko Turske već doprijeli do administracije američkog predsjednika Donalda Trumpa. I ne samo zabrinut, očigledno je da je u njegovim redovima zavladala panika, a o tome je posvjedočio njegov (ne)formalni glasnogovornik, novinar mostarske redakcije Večernjeg lista Zoran Krešić.
Krešić je naveo dva primjera kojima je ilustrirao "uspješne lobističke akcije Bošnjaka u Washingtonu" tvrdeći da je "Washington sve vrijeme bio naklonjen političkom Sarajevu."
Prvi primjer odnosi se na to kako je svojevremeno bivši američki predsjednik Bill Clinton primio u posjetu predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Aliju Izetbegovića. Pozivajući se na Clintonove dnevnike, Krešić navodi kako je nekadašnji saudijski kralj Fahd nazvao Clintona i zamolio ga da u četiri oka razgovara s Izetbegovićem. Clinton je obećao kralju Fahdu da će on ili njegov zamjenik Al Gore razgovarati s predsjedavajućim Predsjedništva BiH, ali je nakon insistiranja saudijskog kralja lično održao sastanak s Izetbegovićem.
Krešić kao drugi, najsvježiji primjer uspješnog lobiranja Bošnjaka kod Trumpove administracije, navodi posredovanje turske diplomatije. On kaže da je predsjednik SDA Bakir Izetbegović 21. marta razgovarao s turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom i zamolio ga da Turska putem vlastitih diplomatskih kanala pojasni zvaničnicima Trumpove administracije aktuelne političke prilike u Bosni i Hercegovini.
Samo tri dana kasnije u Washingtonu su se sastali turski šef diplomatije Hakan Fidan i američki državni sekretar Marco Rubio, te su razgovarali i o političkoj krizi u BiH.
- Sigurno nije govorio o pravima konstitutivnih naroda, pravima Hrvata, Izbornom zakonu, već o bošnjačkoj zajednici – zaključio je Krešić.
Krešić kaže da je bošnjačko lobiranje u SAD-u sasvim legitimno, ali brine ga što hrvatska diplomatija ne pokazuje takve ambicije. Pri tome je zaboravio spomenuti da interese Dragana Čovića u punom lobističkom kapacitetu zastupa službeni Zagreb, Hrvatska kao punopravna članica NATO-a i Evropske unije.
Čemu onda tolika zabrinutost i panika što su Bošnjaci preko Turske već doprijeli do Trumpove administracije? Kako to da Čoviću, pardon Krešiću, niti jednog trenutka nije zasmetalo to što je još prije godinu dana bjegunac od bh. pravosuđa, predsjednik entiteta RS Milorad Dodik najavio da bi "ako Trump pobijedi na izborima, Republika Srpska mogla bi proglasiti nezavisnost".
Nije spomenuo ni to da je Dodik do sada desetine miliona maraka utrošio na lobiranje upravo u Washingtonu, a da je jedan takav sporazum potpisao u januaru sa američkom grupom Zell & Associates International Advocates. Ova lobistička kuća je dobila zadatak da pomogne ukidanje sankcija Dodiku i Željki Cvijanović, promovira dijalog između RS-a i Trumpove administracije, te preispita Dejtonski sporazum i ulogu visokog predstavnika u BiH.
Lobiranje će ići kao i do sada u pravcu jačanja Dodikovog separatizma i rušenja države BiH. Zell će za svoje usluge dobiti 840.000 dolara, barem tako piše izraelski Haaretz.
Turska je dokazani prijatelj naše države i ima pozitivnu i važnu ulogu u razvoju i izgradnji multietničke i funkcionalne Bosne i Hercegovine. Jedna je od najsnažnijih članica NATO Saveza i zato je njena podrška izuzetno značajna. Počev od predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana pa do drugih turskih zvaničnika uvijek je isticana snažna podrška nezavisnosti, suverenitetu i teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine.
U HDZ-u je dakle panika jer je prošlosedmični sastanak šefa turske diplomatije Hakana Fidana i američkog državnog sekretara Marca Rubioa na kojem je jedna od tema bila i situacija u Bosni i Hercegovini, priprema terena za susret Erdogana i Trumpa.
Šta je zapravo problem Čoviću, a što smo saznali od Krešića?
Turski predsjednik posljednjih mjesec dana pozvao je u posjetu i održao sastanke sa članovima Predsjedništva BiH Željkom Cvijanović, Denisom Bećirovićem i Željkom Komšićem. Svjetski lider pokazao je time da poštuje državne institucije, da poštuje Predsjedništvo BiH i njegova tri člana kao šefa države.
Erdogan, a što nije nikakva tajna ni nepoznanica, osim dobrih odnosa sa svim političkim predstavnicima u BiH, kao što je to naravno slučaj i sa svim svjetskim i regionalnim liderima, ima odlične odnose sa predsjednikom SDA Bakirom Izetbegovićem, onakve kakve je imao i sa Alijom Izetbegovićem. Uz to posve je logično da će razgovarati, ako ostavimo po strani prijateljske odnose, sa Izetbegovićem kao predsjednikom najjače bošnjačke stranke.
Poruke nakon svih ovih razgovora bile su kratke i precizne, bez imalo prostora za nagađanje – Turska snažno podržava cjelovitu, nezavisnu, suverenu i multietničku Bosnu i Hercegovinu. Nikakve "nezavisne RS" niti "UZP-ovske HRHB" nema, niti će biti.
Hronologija razgovora
Bećirović je 14. marta razgovarao s Erdoganom u Dolmabahče palati u Istanbulu. Sastanku je prisustvovao i Fidan.
Turski predsjednik poručio je da jedinstvo i teritorijalni integritet BiH imaju "fundamentalnu važnost", nazivajući separatističke pristupe u toj balkanskoj zemlji neprihvatljivim.
Kako je saopćeno iz Direkcije za komunikacije Turske, sastanak je bio fokusiran na nedavna dešavanja u BiH, kao i na regionalna pitanja.
Erdogan je rekao da pomno prati situaciju nakon sudske presude Dodiku, te da je također u kontaktu sa regionalnim liderima.
Turski predsjednik je 21. marta telefonski razgovarao sa Izetbegovićem.
Pozvao je na deeskalaciju i potvrdio podršku Turske teritorijalnom integritetu i suverenitetu BiH.
Tokom razgovora, Erdogan je naglasio da Turska pomno prati dešavanja u BiH, te naglasio da se rastuće političke tenzije moraju brzo rješavati u okviru ustavnog poretka i vladavine prava u zemlji.
On je napomenuo da je Turska već izdala neophodna upozorenja Dodiku, usred sve veće zabrinutosti zbog separatističkih akcija.
Erdogan je podvukao da trenutna kriza nije sukob među konstitutivnim narodima u BiH, već političko pitanje, te istakao potrebu za jedinstvom svih aktera koji podržavaju integritet zemlje. On je također pozvao međunarodnu zajednicu da zauzme čvrst stav protiv separatističkih poteza
Cvijanović se s Erdoganom i Fidanom sastala 22. marta. Istakla je "da se BiH suočava sa najvećom krizom od potpisivanja Dejtonskog sporazuma koja je, kao i sve prethodne, indukovana nelegalnim intervencionizmom stranaca u BiH", navodi se u saopćenju.
Kazala je da je aktuelnu krizu "izazvao neizabrani stranac koji je nelegalno izmijenio krivični zakon i instrumentalizovao pravosuđe, sa ciljem političke eliminacije legitimnog i demokratski izabranog predsjednika RS-a".
Tokom razgovora, ocijenila je da sigurnosna situacija u BiH nije ugrožena, a da su svi izazovi isključivo političke prirode, saopćeno je.
Nije poznato kakav je odgovor Erdogana dobila na ove konstatacije.
Komšić je s Erdoganom telefonski razgovarao 29. marta. Iz Direkcije za komunikacije Predsjedništva Turske saopćeno je da je Erdogan tokom razgovora poručio da će Turska nastaviti podržavati očuvanje teritorijalnog integriteta, suvereniteta i ustavnog poretka Bosne i Hercegovine.
