Kako se Turkiye priprema za gust raspored objava ekonomskih podataka koji počinje sljedeće sedmice, tržišta će biti usmjerena na ključne pokazatelje poput rasta, izvoza i inflacije, kao i na ažuriranja vladinog srednjoročnog programa, koji je u završnim fazama revizije.

Podaci koji se očekuju u ponedjeljak vjerojatno će pokazati da je ekonomski rast Turkiye usporio u drugom kvartalu ove godine zbog utjecaja strožih monetarnih politika.

Bruto domaći proizvod (BDP) je porastao za 5,7% u prvom kvartalu ove godine, s jakom domaćom potražnjom koju je podstaklo povećanje minimalne plaće i domaćinstva koja su unaprijedila kupovine u očekivanju više inflacije u budućnosti, ocijenjuju turski mediji.

Ministar trezora i financija Mehmet Şimşek je rekao da ekonomija “ide ka uravnoteženijem i održivijem rastu.”

Za drugi kvartal, procjena u Reutersovoj anketi bila je za rast BDP-a od 3,2%, s prognozama koje se kreću između 1,6% i 4,2%. Ekonomisti koje je anketirala AA Finance očekuju da je BDP rastao za 3% u odnosu na prethodnu godinu.

Ekonomija je rasla godišnje za 4,5% u 2023. godini i za 3,9% u drugom kvartalu te godine uprkos usporavanju glavnih trgovinskih partnera i razornim zemljotresima u februaru.

Ekonomisti očekuju da će stroge monetarne politike i fiskalne mjere nastaviti usporavati domaću potražnju do kraja godine.

Rast BDP-a u 2024. godini očekuje se na 3,35%, prema procjeni u Reutersovoj anketi. Prognoze su se kretale od 3% do 3,5%.

U zapisniku sa sjednice o određivanju kamatnih stopa, objavljenom u utorak, centralna banka je navela da podaci sugeriraju da će godišnje i kvartalne stope rasta BDP-a u drugom kvartalu biti niže u odnosu na prethodni kvartal.

Centralna banka Republike Turkiye (CBRT) je povećala svoju kamatnu stopu za 4.150 baznih poena u ciklusu pooštravanja od juna prošle godine. Od marta, kamatne stope su zadržane na 50% kako bi se spriječili rizici inflacije.

Vlada je obećala da će smanjiti inflaciju, promijeniti sastav ekonomskog rasta i postići održive nivoe.

SMANJENJE TRGOVINSKOG DEFICITA

U ponedjeljak će također biti objavljeni privremeni podaci o vanjskoj trgovini za avgust, koji će pokazati da li se trend smanjenja trgovinskog deficita Turkiye nastavlja.

Izvoz u julu je porastao za 13,8% u odnosu na isti mjesec prošle godine i dostigao 22,5 milijardi dolara, što je najviši nivo za taj mjesec. Uvoz je pao za 7,9% u julu na 32,3 milijarde dolara.

Trgovinski deficit se smanjio za 42% na 7,3 milijarde dolara. Ovaj pad odražava napredak u naporima da se smanji visoki deficit, rekao je Şimşek ove sedmice.

Izvoz je među prioritetnim oblastima na koje se turska vlada oslanja dok balansira sastav ekonomskog rasta.

Izvoz je iznosio 148,8 milijardi dolara od januara do jula, što je povećanje od 4,1% u odnosu na prošlu godinu, dok je uvoz pao za 8,4% na 198,6 milijardi dolara.

Deficit u trgovini za sedam mjeseci smanjen je za 32% u odnosu na prošlu godinu na 49,8 milijardi dolara.

Godišnji izvoz je također dostigao rekord, dosegnuvši 261,5 milijardi dolara, što je povećanje od 3,4% svake godine, prema ministru.

Kao dio svog srednjoročnog programa, vlada je postavila cilj izvoza od 267 milijardi dolara za 2024. godinu. Pošiljke su dostigle rekordnih 256 milijardi dolara u cijeloj 2023. godini.

OŠTRI PAD INFLACIJE

Posebni podaci u utorak prognoziraju da će godišnja inflacija u Turkiye nastaviti oštro padati u avgustu, dok se mjesečna inflacija očekuje da će rasti uslijed povećanja cijena gasa, prema anketama.

Procjena devet ekonomista u Reutersovoj anketi vidi godišnju inflaciju u avgustu na 52,2% u odnosu na 61,78% u julu, nakon što je u maju dostigla najviši nivo od kraja 2022. godine. Prognoze se kreću od 51,49% do 52,74%.

Ekonomisti koje je anketirala AA Finance također procjenjuju da će inflacija u avgustu pasti na 52,2%.

Mjesečna inflacija raste na 2,64%, s prognozama koje se kreću između 2,15% i 3,1% uslijed povećanja cijena prirodnog gasa.

U avgustu, cijena prirodnog gasa za domaćinstva povećana je za 38%, što je prvo povećanje u skoro dvije godine. Prema procjenama ekonomista, povećanje cijena gasa u avgustu dodati će oko 65 baznih poena inflaciji.

Mjesečna inflacija bila je visoka u januaru i februaru, uglavnom zbog velikog povećanja minimalne plaće i novih cijena na početku godine, prije nego što je usporila na oko 3,2% u martu i aprilu. Nakon što je pala u junu, inflacija je porasla na 3,23% u julu zbog prilagođavanja cijena sredinom godine.

Ranije ovog mjeseca, guverner CBRT-a Fatih Karahan rekao je da je rast mjesečne inflacije u julu privremen jer je banka zadržala svoju godišnju prognozu inflacije na 38%.

Banka je izjavila da prati rizike inflacije i obećala da će dodatno pooštriti u slučaju značajnog pogoršanja inflacije.

Od marta, centralna banka je zadržala kamatnu stopu stabilnom, uzimajući u obzir kašnjenje efekata monetarnog pooštravanja i rekla da ostaje pažljiva na rizike inflacije.

U zapisniku sa sjednice o određivanju kamatnih stopa prošle sedmice, centralna banka je navela da će mjesečna inflacija usporiti u avgustu u odnosu na prethodni mjesec, predvođena niskim tokom cijena hrane.

Sljedeća sjednica Odbora za monetarnu politiku (MPC) zakazana je za 19. septembar.

NEZAPOSLENOST, DEFICIT TEKUĆEG RAČUNA

Na datum 10. septembra, vlasti će objaviti statistiku radne snage za juli. Stopa nezaposlenosti je povećana za 0,7 procentnih poena u junu, dostigavši 9,2%.

Tog dana bit će objavljeni i podaci o industrijskoj proizvodnji i vanjskotrgovinskim indeksima za juli, koji će biti pažljivo praćeni. Industrijska proizvodnja smanjena je za 4,7% godišnje i 2,1% mjesečno u junu.

U četvrtak će CBRT objaviti statistiku bilansa plačanja za juli. Zvaničnici su rekli da podaci o vanjskoj trgovini ove sedmice znače da je godišnji deficit tekućeg računa vjerovatno pao ispod 20 milijardi dolara u julu.

Najširi mjera trgovine i investicijskih tokova sa vanjskim svijetom imala je suficit od 407 miliona dolara u junu, prvi u devet mjeseci. To je bilo uzrokovano smanjenjem uvoza zlata, stabilnim troškovima energije i većim prihodima od turizma.

Godišnji deficit više od polovine smanjen je na 24,8 milijardi dolara s 53,6 milijardi dolara prošle godine, ali se blago pogoršao u odnosu na 24,5 milijardi dolara u junu. 16. septembra, Ministarstvo trezora i financija će objaviti ostvarenje budžeta centralne vlade za avgust. Istog dana bit će objavljen i indeks proizvodnje usluga za juli i indeks cijena proizvođača poljoprivrednih proizvoda za avgust.

Dan nakon toga, Turski statistički institut (TurkStat) će objaviti statistiku o prodaji stanova za avgust.

Prodaja je skočila za 16% u julu na 127.088 stanova, što je najviši nivo ove godine, uprkos visokom kamatnim stopama i visokim cijenama koje opterećuju industriju.

AŽURIRANJE EKONOMSKOG PROGRAMA

Tržišta će se uglavnom usmjeriti na nove prognoze u okviru srednjoročnog ekonomskog programa (MTP), koji bi vlada trebala objaviti već sljedeće sedmice.

Program, koji služi kao trogodišnji plan Turkiye, postavit će ključne makroekonomske pokazatelje za period 2025-2027, uključujući inflaciju, zaposlenost, rast, izvoz i deficit tekućeg računa.

Pored MTP-a, bit će finalizirane pripreme za budžet za 2025. godinu, s prijedlogom koji će biti dostavljen Parlamentu u oktobru nakon finalnih prilagodbi.

Krajem septembra, predsjednik Recep Tayyip Erdoğan trebao bi predsjedavati sastankom Savjeta za ulaganja. To će biti prvi sastanak savjeta od 2016. godine.

Mnogi istaknuti izvršni direktori i predsjednici odbora su, prema izvještajima, pozvani na ovaj visoki sastanak, uključujući imena kao što su Elon Musk, izvršni direktor SpaceX-a i Tesle i vlasnik X-a, nekada poznatog kao Twitter, te izvršni direktor Amazona Andy Jassy.