U Sarajevu su se danas okupili zdravstveni stručnjaci iz Bosne i Hercegovine i Turkiye u oblasti transplantacije i donorstva organa, čime je pokrenut dvogodišnji projekat Tehničke podrške jačanju transplantacije i donorstva.
Projekat je razvijen s ciljem da se, na osnovu uočenih izazova u oblasti transplantacija i donorstva, u Bosni i Hercegovini poduzmu koraci na kreiranju Strategije podizanja javne svijesti o donorstvu, ali i educiraju ljekari i osoblje koje je angažovano na transplantacijama.
Projekat se realizuje na osnovu potpisanog Memoranduma o saradnji, a koji su potpisali Donorska mreža u Bosni i Hercegovini i Federalno ministarstvo zdravstva zajedno sa partnerima iz Republike Turkiye – Turskom transplant fondacijom i Međunarodnom mrežom za transplantacije, Bezmialem Vakif Univezitetom, Univerzitetom zdravstvenih nauka – Centrom za izučavanje zdravstvenih nauka Balkana, Medicinskim fakultetom Univerziteta Gazi, Udruženjem transplant koordinatora, Udruženjem turskih intenzivista i Zdravstvenim diplomatskim društvom, uz finansijsku podršku Turske agencija za razvoj (TIKA).
Ovim provodom će sutra u glavnom gradu BiH biti održana i konferencija za sve predstavnike svih relevantnih institucija, kako nosilaca vlasti, tako i medicinskih, kako bi se prezentirale dobre prakse u regiji i Republici Turkiye, ali i izazovi sa kojima se suočava Bosna i Hercegovina i ponudila najbolja rješenja kroz Projekat tehničke podrške.
- Značajna iskustva Turkiye -
Predsjednik Fondacije za transplantaciju Turkiye Eyup Kahveci, prije samog početka današnjeg sastanka, kazao je za AA kako je glavni cilj projekta podizanje svijesti u oblasti doniranja organa i jačanje kvaliteta usluga transplantacije u Bosni i Hercegovini.
"Ovim programom nastojimo omogućiti brži i sveobuhvatniji pristup uslugama za ljude koji žele preživjeti uz transplantaciju organa. Naravno, u Turkiye imamo veliko iskustvo na tom planu i želimo razmijeniti naša iskustva", kazao je Kahveci.
Dodao je kako jačanje svijesti kod ljudi o samom značaju doniranja organa nije nimalo jednostavna tema, jer, kako kaže, razbiti predrasude nije lahko.
"U Turkiye se borimo s tim poteškoćama, ali ostvarili smo napredak. Imamo napredan zdravstveni sistem. Sve transplantacije tkiva i stanica organa uspješno se izvode u 200 centara, što je značajan kapacitet. Pokušavamo podržati mnoge zemlje u tom pogledu. Ovdje ćemo nastojati ojačati kapacitet nizom programa obuke i praktičnih obuka koje ćemo realizovati i u BiH i u Turkiye. Cilj nam je poboljšanje usluga transplantacije organa i dodavanje novih usluga transplantacije organa, kao i jačanje svijesti o doniranju kroz medije i druga komunikacijska sredstva”, pojasnio je Kahveci.
- BiH na samom dnu po broju transplantacija -
Predsjednica Donorske mreže u BiH i subspecijalista nefrolog Halima Resić kazala je kako se kroz ovaj projekat nastoji animirati i educirati sve uključene u proces transplantacije, a to se prvenstveno odnosi na kliničke centre i donorske bolnice.
“Prije svega, to će biti ulaganje u kadar, u edukaciju da bi ta transplantacija krenula s mrtve tačke. Posljednjih godinu i po dana u BiH nije bilo nijedne transplantacije sa osoba koje su moždano mrtve. Trebaju nam iskustva kolega iz Turske koji su se dobro organizirali, da nam pomognu i BiH krene u tom pravcu”, naglasila je Resić.
Ističe kako Donorska mreža u BiH, izuzev Ministarstva zdravstva Federacije BiH, nema podrške od institucija i djeluju zahvaljujući entuzijazmu ljudi koji je vode. Kazala je kako su im glavni partneri zapravo mediji, zahvaljujući kojima uspijevaju biti prisutniji javnosti i tako doprinijeti da donorstvo više ne bude tabu tema.
“Mislim da i samo osoblje ima predrasude. Mi moramo krenuti od bolnica, od zdravstvenih profesionalaca, dakle i njih educirati, također i građane. Ne bi trebalo niti predrasuda, pa ni religijskih. Jer, mi smo održali različite tribine, nijedna religija se tome ne protivni, sve religije podržavaju humanost i plemenitost. Mislimo da pozitivne priče naših pacijenata mogu svemu tome dati jedan zamah“, navela je Resić.
Kako je kazala, “ne razlikujemo se mi puno od Evropljana”, iako se godišnje u Evropi uradi 36.000 transplantacija, dok u Španiji 90 posto populacije želi donirati organe.
Bosnu i Hercegovinu je teško porediti s državama Evrope, jer je čak i u regiji na samom dnu po broju transplantacija sa moždano mrtvih osoba. U posljednjih pet godina je sve stalo, svemu je negativno doprinijela i pandemija koronavirusa.
Resić je zahvalila kolegama iz Turkiye na podršci u ovom projektu, kazavši kako se od turskih kolega može dosta naučiti i krenuti onim tempom koji zaslužuju pacijenti, a to je da imaju kvalitetniji način života.
“Bogati smo koliko smo zdravi i ukoliko želimo zaista da pomognemo našim bolesnim sugrađanima onda razmišljajmo o tome da širimo ideju o donorstvu, da potpišete donorsku karticu. Ne treba, ukoliko se nešto ne dao Bog desi, da vaši organi idu u zemlju, jer osam ljudskih života može se spasiti ukoliko se doniraju organi osobe koja je moždano mrtva. Mislim da smo humana i plemenita nacija i nema razloga da i u tom segmentu ne budemo takvi”, poručila je Resić.