Administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa razmatra iznimno rizičnu operaciju slanja specijalnih snaga u Iran kako bi zaplijenile gotovo pola tone visoko obogaćenog urana, objavio je Washington Post, pozivajući se na izvore upoznate s planom.

Kako piše Washington Post, plan je predstavljen Trumpu prošle sedmice na njegov zahtjev i uključivao bi slanje vojnika, teške opreme za iskopavanje i izgradnju piste kako bi se nuklearni materijal mogao izvući iz Irana avionima.

Stručnjaci upozoravaju da bi takva operacija bila jedna od najkompleksnijih i najopasnijih specijalnih misija ikad pokušanih tokom rata.

Aktuelni kontekst

Trump do sada najozbiljnije prijeti napuštanjem NATO-a, je li to moguće

Gdje se nalazi iranski uran?

Prema podacima Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA), Iran posjeduje otprilike 440 kilograma urana obogaćenog na 60 posto, što je blizu nivoa potrebnog za nuklearno oružje, navodi Washington Post.

Više od polovine tog materijala nalazi se u postrojenju kod Isfahana, u tunelima dubljim od 90 metara, dok se ostatak nalazi u Natanzu i drugim lokacijama. Direktor IAEA-e Rafael Grossi rekao je da je pristup dijelu tog postrojenja zatrpan nakon američkog bombardiranja u junu te da nema naznaka većih pokušaja iskopavanja.

Washington Post navodi i da su satelitski snimci pokazali moguće premještanje spremnika s obogaćenim uranom neposredno prije početka američkih i izraelskih napada.

Paralelne krize

Trumpova strategija "sve ili ništa" i rizik od izbornog poraza

Kako bi izgledala operacija?

Plan američke vojske predviđa slanje velikog broja vojnika i opreme duboko u Iran kako bi osigurali područje, probili se do podzemnih skladišta i izvukli nuklearni materijal.

- Morali biste dovesti opremu, probiti beton i olovnu zaštitu, doći do dna skladišta i izvući kontejnere s nuklearnim materijalom - rekao je izvor upoznat s planom za Washington Post.

Procjene trajanja operacije kreću se od nekoliko sedmica do više mjeseci, a sve bi se odvijalo pod neprijateljskom vatrom.

Bivši američki general Joseph Votel rekao je da bi takva operacija bila sigurnija nakon prekida vatre, ali da bi se mogla provesti i tokom sukoba, uz velike rizike.

 Postoji puno rizika. Ovo je iznimno složena operacija. Vjerovatno bi bilo žrtava - rekao je.

Radioaktivni materijal i borba pod zemljom?

Bivši američki specijalci i dužnosnici opisali su za Washington Post koliko bi takva operacija bila kompleksna.

Operacija bi vjerovatno započela napadima na iranske odbrambene sisteme kako bi se omogućio ulazak kopnenih snaga, koje bi zatim morale preletjeti stotine kilometara i osigurati perimetar oko nuklearnih postrojenja.

Jedna od opcija, prema procjenama stručnjaka, uključivala bi padobransko ubacivanje elitnih jedinica poput 82. zračno-desantne divizije i Rangersa, potencijalno pod dometom iranskog topništva, projektila i dronova.

Vlastiti projekti

Iranske mini podmornice u Hormuškom moreuzu: Asimetrična prijetnja američkoj pomorskoj nadmoći

Operaciju bi vodili specijalci Delta Forcea ili mornarički SEAL-ova?

Inženjerijske jedinice potom bi morale izgraditi pistu za dopremu opreme i evakuaciju materijala, dok bi transportni avion i i helikopteri bili izloženi napadima.

Unutar podzemnih objekata operaciju bi vodile elitne brigade poput Delta Forcea ili mornaričkih SEAL-ova, koji bi morali rezati, paliti i razbijati prepreke dok ih drugi vojnici štite.

- To je spor, detaljan i potencijalno smrtonosan proces - rekao je jedan bivši specijalac.

Morali bi nositi zaštitna odijela i opremu za disanje, uz senzore za detekciju radijacije, dok bi svaka eksplozija ili rezanje moglo osloboditi opasne materijale.

Postoji i mogućnost zamki unutar objekata, a izloženost radijaciji zahtijevala bi stalnu dekontaminaciju ljudi i opreme.

Operacija bi nalikovala vojnoj bazi, ne tajnoj misiji

Zbog opsega operacije, američke snage morale bi uspostaviti nešto što bi više nalikovalo privremenoj vojnoj bazi nego klasičnoj tajnoj operaciji. 

Bili bi potrebni mehaničari, vozači, opskrbne jedinice i nuklearni stručnjaci iz ministarstva energetike koji bi pratili rukovanje materijalom.

Opskrba hranom, vodom i gorivom morala bi biti stalna, a cijela operacija odvijala bi se pod prijetnjom napada. Izvlačenje nuklearnog materijala dodatno bi izložilo vojnike opasnosti dok bi se vraćali kroz zračni prostor.

Nedostatak specijaliziranih snaga

Washington Post navodi da postoji vrlo mali broj vojnika obučenih za ovakve operacije izvlačenja nuklearnog materijala. 

Takve su se misije više razvijale tokom Hladnog rata, dok su se posljednjih godina planovi fokusirali na prijetnje poput Sjeverne Koreje i terorističkih grupa.

- Ranije se puno više pažnje posvećivalo ovakvim scenarijima - rekao je jedan bivši dužnosnik.

Trump traži opcije, odluka nije donesena

Glasnogovornica Bijele kuće Karoline Leavitt poručila je da Pentagon priprema različite opcije za predsjednika.

- To ne znači da je predsjednik donio odluk - rekla je.

Ministar odbrane Pete Hegseth istaknuo je da je cilj spriječiti Iran da razvije nuklearno oružje.

- Iran ne može imati nuklearnu bombu - i neće je imati - rekao je.

Rat ulazi u novu fazu

Trump, koji je u kampanji obećavao okončanje ratova, sada ulazi u petu sedmicu rata u Iranu, koji se zasad vodi uglavnom zračnim napadima u saradnji s Izraelom.

Washington Post zaključuje da bi slanje kopnenih snaga predstavljalo novi nivo eskalacije i značajno povećalo rizik za američku vojsku, dok bi sama operacija bila među najsloženijima u modernoj vojnoj povijesti, prenosi Index.