Američki predsjednik Donald Trump najavio je 14. jula da je konačno spreman isporučiti dodatno naoružanje Ukrajini i uvesti nove carine Rusiji ukoliko predsjednik Vladimir Putin ne obustavi svoj, kako ga Trump naziva, "ilegalni rat agresije i terora" u Ukrajini. Rok za ovu odluku postavljen je na 50 dana – do 2. septembra.

Ova izjava efektivno je dala Rusiji dodatnih 50 dana prostora za nastavak besmislenog razaranja i smrti, bez ikakvih trenutnih ograničenja ili sankcija. No, samo dvije sedmice kasnije, Trump je promijenio kurs. Dana 28. jula skratio je rok, a dan poslije, na povratku iz Škotske, izjavio je da Rusija ima tačno 10 dana da zaustavi rat. Time je pažnja svijeta sada usmjerena na 8. august.

Do sada, međutim, ova promjena pristupa nije imala utjecaja na Putinovu taktiku. Napadi na ukrajinske gradove se nastavljaju, a Kremlj pokazuje malo interesa za ustupke.

Ukrajina i dalje očajnički treba svu vojnu pomoć koju može dobiti — i defanzivnu i ofanzivnu — bilo da dolazi direktno iz SAD-a ili putem NATO saveznika, čak i ako Ukrajina mora kupovati američko oružje, kao što to sugerira Trumpova preferencija i komercijalni sporazum o mineralima između SAD-a i Ukrajine. Međutim, predsjednik ima još dvije moćne karte koje može iskoristiti: uvođenje strožih sekundarnih sankcija Rusiji i transfer zamrznute ruske državne imovine u korist Ukrajine.

Ako Trump zaista želi okončati rat i pregovarati s pozicije snage, njegovo prvo sredstvo treba biti aktivacija i stroga primjena sekundarnih sankcija protiv Rusije i njenih saveznika, koristeći ovlasti prema Zakonu o međunarodnim ekonomskim ovlastima u vanrednim situacijama (IEEPA). Drugo sredstvo jeste korištenje ovlasti koje mu je prošle godine dodijelio Kongres, a koje mu omogućavaju da zaplijeni i prenese zamrznutu rusku državnu imovinu, koja trenutno miruje u američkom finansijskom sistemu — uključujući najmanje 5 milijardi dolara koje se nalaze u Federalnim rezervama.

Premda predsjednik nije poznat po tome da prioritizira mišljenje Kongresa, u ovom slučaju ima čvrstu dvostranačku podršku. Uprkos postojanju manjine izolacionista unutar Republikanske stranke, podrška Ukrajini ostaje stabilna i nakon više od tri godine rata. Na primjer, senator Lindsey Graham (R-SC) i senator Richard Blumenthal (D-CT) predstavili su dvostranački Zakon o sankcionisanju Rusije 1. aprila, koji je do sada podržalo 83 od ukupno 100 senatora. Iako je Trump više puta nagovještavao moguću podršku ovom zakonu, lider senatske većine John Thune (R-SD) odbija ga staviti na glasanje bez predsjednikovog eksplicitnog odobrenja. Paralelni prijedlog zakona postoji i u Zastupničkom domu, koji su predstavili Brian Fitzpatrick (R-PA) i Mike Quigley (D-IL), a podržava ga 88 zastupnika iz obje stranke.

Ključno pitanje ostaje: kako finansirati ruski ratni stroj? Od 2022. godine, ruski izvoz fosilnih goriva donio je gotovo bilion dolara prihoda, a očekuje se da će 2025. taj iznos dosegnuti 200 milijardi dolara. Oko pola tih sredstava, približno 500 milijardi dolara, direktno se slijeva u ruski vojni budžet. Glavni kupci: Kina (40%) i Indija (25%). Ukidanje ovog toka novca ključ je zaustavljanja rata. Upravo tu bi Trump, poznat po svojoj sklonosti ka carinama, mogao djelovati odlučno — ovoga puta za šire globalno dobro.

Nedavno je Odbor za finansijske usluge Zastupničkog doma, pod vodstvom predsjedavajućeg French Hilla (R-AR), velikom većinom (53 prema 1) usvojio PEACE zakon Zacka Nunna (R-IA). Ovaj zakon ne samo da uključuje ciljanje ruskog energetskog sektora i stranih banaka kroz sekundarne sankcije, nego i uspostavlja ubrzani mehanizam za odobrenje transfera zamrznute ruske imovine iz američkog finansijskog sistema u Fond za podršku Ukrajini, za ekonomske i vojne potrebe. U pitanju je potencijalnih 50 milijardi dolara — sredstva koja bi odmah mogla biti stavljena u službu ukrajinskog otpora.

Predsjednik Trump sada ima dvije ključne karte koje može odigrati do 8. augusta, ukoliko istinski želi zaustaviti krvoproliće i pristupiti pregovorima s pozicije moći. Može djelovati putem izvršnih uredbi, bez čekanja na Kongres, i uz već postojeću političku podršku, i simbolično i suštinski pomoći Ukrajini.

Ako predsjednik Trump zaista želi stati na kraj ilegalnoj ruskoj agresiji, sada je trenutak da djeluje — odlučno, bez odlaganja i s jasnim političkim i moralnim ciljem. Putin mora osjetiti konkretne posljedice svojih postupaka, a Ukrajina mora osjetiti da još nije sama. Sve to može se ostvariti — bez dodatnog troška za američke poreske obveznike.