Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump opisao je iransko rukovodstvo kao "ozbiljno podijeljeno" nakon što je najavio produženje primirja.
Trump je u utorak izjavio da će primirje biti produženo kako bi se omogućilo više vremena za pregovore i čini se da sugerira da je iransko rukovodstvo u rasulu.
Dodao je da će američka pomorska blokada Hormuškog moreuza i iranskih luka ostati na snazi.
Prije tri sedmice, Trump je tvrdio da je američka vojna kampanja uspjela u svom cilju prisiljavanja na promjenu iranske vlade i da SAD sada imaju posla s "potpuno novim grupom ljudi" koji vode zemlju.
Iran je 11. aprila poslao delegaciju koju je predvodio predsjednik parlamenta Mohammad Bagher Ghalibaf u glavni grad Pakistana, Islamabad, kako bi započeo razgovore sa SAD-om.
Dakle, je li iranska vlada "razbijena"? Pogledat ćemo ključne iranske aktere i centre moći u Iranu i kako se njihov pristup američkim pregovorima može razlikovati.
Mojtaba Khamenei je drugi sin bivšeg vrhovnog vođe Alija Khamrneija, koji je poginuo u američko-izraelskim zračnim napadima na Teheran prvog dana rata 28. februara. Mojtaba Khamenei je izabran za novog vrhovnog vođu Irana 8. marta, prema izvještajima državnih medija.
Pedesetšestogodišnjak se nikada nije kandidovao za funkciju niti je biran, ali je decenijama bio veoma utjecajna figura u užem krugu svog oca, njegujući duboke veze s Korpusom islamske revolucionarne garde (IRGC).
Posmatrači su rekli da je uspon mlađeg Khameneija jasan znak da su tvrdokornije frakcije u iranskom establišmentu zadržale vlast i da bi to moglo ukazivati na to da vlada ima malo želje da pristane na sporazum ili pregovore sa SAD-om u kratkom roku.
Međutim, od svog usponiranja, Mojtaba Khamenei nije viđen u javnosti. Američki ministar odbrane Pete Hegseth tvrdio je da je novi iranski vrhovni vođa ranjen u američko-izraelskim napadima.
Prema izvještajima državnih medija, Khamenei je bio aktivan u donošenju odluka o ratu.
U poruci pročitanoj na iranskoj državnoj televiziji 18. aprila, Khamenei je upozorio da je iranska mornarica spremna nanijeti "nove gorke poraze" SAD-u i Izraelu dok tenzije u Hormuškom moreuzu eskaliraju.
Ghalibaf obavlja funkciju predsjednika iranskog parlamenta od 2020. godine.
Bio je komandant zračnih snaga IRGC-a od 1997. do 2000. godine. Nakon toga, obavljao je funkciju šefa policije zemlje. Od 2005. do 2017. godine bio je gradonačelnik Teherana.
Ghalibaf se kandidovao na predsjedničkim izborima 2005., 2013., 2017. i 2024. godine. Povukao je svoju kandidaturu za predsjednika prije izbora 2017. godine kada je Hassan Rouhani osvojio drugi mandat.
Prošlog mjeseca, u ranim danima američko-izraelskog rata protiv Irana, sugerirano je da je Ghalibaf bio "izbor" Trumpove administracije za vođenje zemlje nakon završetka rata. On je također bio glavni iranski zvaničnik koji vodi pregovore s Washingtonom od njihovog početka 11. aprila u Pakistanu.
U objavi na X u utorak, Ghalibaf je napisao da je Iran "spreman otkriti nove karte na bojnom polju" nakon što je Trump zaprijetio Teheranu "problemima kakve nikada prije nisu vidjeli" ako dvonedeljno primirje završi ove sedmice bez dogovora.
Ghalibaf je izrazio ljutnju na Trumpa zbog "nametanja opsade i kršenja primirja".
- Ne prihvatamo pregovore pod sjenom prijetnji, a u protekle dvije sedmice smo se pripremali otkriti nove karte na bojnom polju - rekao je.
Primirje je trebalo da se završi u srijedu, ali neposredno prije njegovog isteka, Trump ga je produžio dok Iran "ne bude mogao da predloži jedinstveni prijedlog".
Međutim, unutar Irana, Ghalibafova spremnost da se uključi u pregovore sa SAD-om kritikovana je od strane nekih ljudi koji su ga optužili za "izdaju".
Prema izvještaju Iran International TV kanala u ponedjeljak, neki kritičari Ghalibafa su na društvenim mrežama u Iranu rekli da je sugestija predsjednika parlamenta da mirovni pregovori sa SAD-om napreduju "zabrinjavajuća".
- Nema dobra u pregovorima osim štete - rekao je jedan kritičar.
Ali Ghalibaf je branio vođenje pregovora sa SAD-om. U televizijskom intervjuu u subotu, rekao je da diplomatija ne znači "povlačenje od iranskih zahtjeva", već je način da se "konsoliduju vojni dobici i prevedu u političke ishode i trajni mir".
Iranska vojna struktura moći često se opisuje kao neprozirna i složena. Nacija upravlja paralelnim vojskama, višestrukim obavještajnim službama i slojevitim komandnim strukturama, koje sve direktno odgovaraju vrhovnom vođi, koji služi kao vrhovni komandant svih oružanih snaga.
Paralelne vojske sastoje se od Artesha, iranske redovne vojske, koja je odgovorna za teritorijalnu odbranu, odbranu iranskog zračnog prostora i konvencionalno ratovanje, te IRGC-a, čija uloga ide dalje od odbrane i uključuje zaštitu iranske političke strukture.
IRGC također kontrolira iranski zračni prostor i arsenal dronova, što je postalo okosnica iranske strategije odvraćanja od napada Izraela i SAD-a.
Nakon što su SAD i Izrael napali Iran i ubili Alija Khameneija, IRGC je obećao osvetu i pokrenuo ono što je nazvao "najtežim ofanzivnim operacijama u historiji oružanih snaga Islamske Republike protiv okupiranih zemalja i baza američkih terorista". Od tada je napadao američku vojnu imovinu i infrastrukturu širom regije Zaljeva.
Neki stručnjaci su rekli da su iranski zvaničnici koji pregovaraju sa SAD-om bliže povezani sa IRGC-om nego drugi lideri i grupe.
U intervjuu za Al Jazeeru 25. marta, Babak Vahdad, politički analitičar specijaliziran za Iran, primijetio je da iransko imenovanje Mohammada Baghera Zolghadra za sekretara iranskog Vrhovnog vijeća za nacionalnu sigurnost sugerira da će iranski pregovori postati bliže usklađeni s prioritetima IRGC-a.
Zolghadr je bivši komandant IRGC-a i sekretar je savjetodavnog Vijeća za ekspeditivnost od 2023. godine.
Ali Javad Heiran-Nia, koji vodi Grupu za studije Perzijskog zaljeva u Centru za naučna istraživanja i strateške studije Bliskog istoka u Iranu, rekao je da je podjela između IRGC-a i iranskog pregovaračkog tima očigledna.
Iran je napao tri teretna broda u Hormuškom moreuzu otkako je Trump objavio prekid vatre 6. aprila i rekao da će američka pomorska blokada ostati.
- Napad na tankere tokom primirja pokazuje dominaciju IRGC-a nad diplomatskim timom i njihovo nepoštivanje njihovih stavova - rekao je za Al Jazeeru.
Heiran-Nia je ukazao na ulogu Paydari Fronta (Front nepokolebljivosti), čiji su članovi tvrdokorni pripadnici iranske političke strukture koji su duboko posvećeni očuvanju izvornih principa Islamske revolucije iz 1979. godine i apsolutne moći vrhovnog vođe.
Ova grupa, rekao je, koristi pregovore kako bi učvrstila svoju poziciju unutar strukture moći i među svojim pripadnicima baze podrške.
Dodao je da i Paydari Front dovodi u pitanje pregovore.
- U trenutnoj političkoj klimi Irana, razne grupe pokušavaju povećati svoju težinu, kako unutar strukture moći, tako i u javnom mnijenju.
Naravno, napori Paydari Fronta su značajniji u odnosu na njihovu vlastitu bazu podrške nego pokušaji utjecaja na druge segmente društva jer njihov tvrdokorni pristup nije privlačan drugim društvenim klasama - rekao je.
Ako se postigne dogovor, on će vjerovatno imati suveren karakter. Establišment će nametnuti vlastiti narativ, a IRGC će ga prihvatiti. U međuvremenu, tvrdokorni će napadati administraciju predsjednika Masouda Pezeshkiana i Mohammada Baghera Ghalibafa zbog sporazuma.
Međutim, malo je vjerovatno da će se ovo proširiti na tijelo establišmenta koje donosi odluke, dodao je.
Početna
Najnovije
Najčitanije
Na vrh