Kada je Donald Trump u video poruci objavio da je američka vojska započela velike borbene operacije u Iranu kako bi branila američki narod, javnost je očekivala jasne i konkretne razloge za tako ozbiljnu odluku.
Umjesto toga, Trump je počeo nabrajati događaje iz prošlih decenija. Spomenuo je talačku krizu iz 1979. godine, bombardiranje američkih marinaca u Beirutu 1983., napad na USS Cole 2000. godine, pa i napad Hamasa u 2023. godini.
Svi ti incidenti dogodili su se pod drugim predsjednicima, a Trump nije objasnio što ih čini hitnim razlogom za pokretanje rata upravo sada.
Logika kojom se Trump vodi u ovom slučaju ostaje zbunjujuća. Njegova tvrdnja da Iran vodi rat protiv SAD već 47 godina i da je njegova akcija zapravo završetak tog sukoba teško je shvatljiva većini Amerikanaca, jer većina nije percipirala da je aktivni rat uopće postojao.
Čak je i Kongres pohvalio Trumpa putem društvenih mreža, tvrdeći da on "okončava vječni rat Irana protiv Amerike", što zvuči više kao retorička figura nego kao stvarna činjenica.
Istraživanja javnog mnijenja potvrđuju da američka javnost nije željela ovu eskalaciju. Nakon američkih udara, samo jedna četvrtina ispitanika podržava akcije, dok gotovo polovica smatra da je Trump previše spreman koristiti vojnu silu.
Ovi podaci jasno pokazuju da se radi o novom i izborom motiviranom sukobu, a ne o nužnom odgovoru na neposrednu prijetnju, kako tvrdi Trump.
Trump je, dakle, pokrenuo novi režimski rat s Iranom, koristeći stare incidente i dramatičnu retoriku kako bi opravdao akciju koju većina Amerikanaca nije tražila.
Ishod ovog sukoba i njegove dugoročne posljedice ostaju potpuno neizvjesni, a način na koji je rat obrazložen zbunjuje i manipulira javnost, što može dovesti do ozbiljnih političkih i društvenih posljedica.
Početna
Najnovije
Najčitanije
Na vrh