Posljednjih godina sve više arheoloških nalaza potvrđuje da je dolina Plive u antičko doba bila mnogo značajnije rimsko središte nego što se dugo vjerovalo. Najnoviji među njima dolazi iz Šipova, gdje je još prije nekoliko decenija pronađen, ali tek sada predstavljen javnosti, izuzetno vrijedan kameni fragment s dijelom latinskog natpisa koji bi mogao baciti novo svjetlo na organizaciju rimskog života na ovom prostoru.

O njemu je na svom Facebook profilu pisao arheolog Mirza kapetanović. 

- Na ulomku je sačuvan dio natpisa [G]VSTO[E], za koji stručnjaci smatraju da najvjerovatnije pripada posveti rimskom caru Augustu ili jednom od njegovih nasljednika. Pretpostavlja se da je riječ o dijelu postamenta statue podignute u čast cara i člana njegove porodice, što ukazuje na postojanje reprezentativnog javnog prostora – foruma ili svetišta – iako nije isključena ni mogućnost da je natpis pripadao arhitravu hrama.

Na osnovu oblika slova i stilskih karakteristika, spomenik je datiran u 1. stoljeće nove ere, među najranije tragove rimske uprave na ovom području. Upravo zahvaljujući ovom nalazu izrađena je i rekonstrukcija mogućeg izgleda statue, koja pomaže da se zamisli kako je nekada izgledao jedan od javnih prostora rimskog Šipova - napisao je Kapetanović. 

Otkriće se uklapa u ranija saznanja da je Šipovo u rimsko doba najvjerovatnije imalo status municipija, administrativnog središta kroz koje je prolazila važna cesta koja je povezivala Dalmaciju s unutrašnjošću Balkana, prema današnjoj Banjoj Luci i dolini Save.

Da dolina Plive nije bila tek usputna stanica Rimskog Carstva potvrđuje i jedan od najznačajnijih antičkih spomenika u Bosni i Hercegovini – reljef boga Mitre iz Jajca.  Nastao između 2. i 4. stoljeća, ovaj reljef svjedoči o prisustvu mitraizma, misterioznog religijskog kulta koji se širio među rimskim vojnicima i činovnicima širom Carstva.

- Na reljefu je prikazan Mitra u trenutku žrtvovanja svetog bika, prizoru poznatom kao tauroktonija, dok su oko njega prikazana božanstva Sunca i Mjeseca te niz simboličnih figura i životinja koje predstavljaju kosmički poredak prema mitraističkom vjerovanju - istakao je Kapetanović. 

I dodao da "ono što ovaj spomenik čini posebno vrijednim jeste činjenica da su na njemu pronađeni tragovi izvorne polihromije".

Foto: Facebook/Mirza Kapetanović

Istraživanja koja je još 1931. godine proveo arheolog Dimitrije Sergejevski pokazala su da reljef nekada nije bio jednobojan kamen kakvim ga danas poznajemo. Mitrina tunika bila je plava, ogrtač crven, bik tamnih tonova, dok je pozadina bila obojena zelenkastim nijansama. Boje nisu imale samo dekorativnu funkciju, nego i duboko religijsko značenje.

Fragment iz Šipova i reljef Mitre iz Jajca predstavljaju mnogo više od arheoloških nalaza. Zajedno pričaju priču o prostoru koji je prije gotovo dvije hiljade godina bio dio razvijenog rimskog svijeta, sa svojim putevima, forumima, hramovima i kultovima. Svaki novi pronađeni ulomak zato nije samo kamen iz prošlosti, nego još jedan dio mozaika koji otkriva koliko je bogata antička baština Bosne i Hercegovine.