Nagli porast vremena provedenog ispred ekrana bio je povezan s lošijom prehranom kod djece, lošijim zdravljem očiju, pogoršanjem mentalnog zdravlja, uključujući anksioznost, i probleme u ponašanju kao što su agresija, razdražljivost i povećana učestalost izljeva bijesa, rekli su istraživači.
Nalazi su potaknuli pozive na akciju za suzbijanje štetnog uticaja na zdravlje miliona djece.
Najveće dnevno povećanje vremena provedenog pred ekranom bilo je među onima u dobi između šest i deset godina. Ali znatno povećanje zabilježeno je među svim starosnim grupama, uključujući odrasle, pokazuju rezultati istraživanja koje je proveo Univerzitet Anglia Ruskin.
Istraživači su otkrili da je više vremena provedenog pred ekrenima, poput televizije ili kompjutera, povezano s negativnim utjecajem na ishranu, san, mentalno zdravlje i zdravlje očiju.
Najveći porast zabilježili su osnovci, od 83 minuta dnevno. Slijede odrasli, sa 58 minuta, i adolescenti (od 11 do 17 godina), sa 55 minuta. Djeca mlađa od pet godina imala su najmanji porast vremena ispred ekrana, za 35 minuta, iako ni ovo povećanje nije beznačajno.
Ova studija prva je takve vrste koja sistematski razmatra recenzirane istraživačke radove o povećanju vremena provedenog pred ekranom tokom pandemije i njenom utjecaju.
Ukupna slika pruža jasan dokaz da vrijeme provedeno ispred ekrana treba smanjiti gdje god je to moguće kako bi se potencijalni negativni ishodi sveli na minimum. To uključuje štetno ponašanje u ishrani, san, mentalno zdravlje i efekte na zdravlje očiju.
Studija je također razmatrala vrste vremena provedenog ispred ekrana i otkrila da se vrijeme ispred ekrana u slobodno vrijeme, ili vrijeme provedeno ispred ekrana koje nije povezano s poslom ili učenjem, također povećalo u svim starosnim grupama. Najveći porast ponovo su pokazala djeca od šest do deset godina.
Osim štetnih učinaka na djecu, istraživanje je dalje identificiralo veze između dužeg vremena provedenog ispred ekrana i negativnih ishoda za odrasle. To uključuje štetne efekte na ishranu, zdravlje očiju i mentalno zdravlje, kao što su anksioznost, depresija i usamljenost, i na opće zdravlje, uključujući umor, smanjenu fizičku aktivnost i debljanje.
(Izvor: The Guardian)
