Muzej "Alija Izetbegović" u Sarajevu se priprema za ponovno otvaranje za posjetitelje nakon opsežnih radova na restauraciji i postavu izložbe, koje je provela Turska agencija za saradnju i koordinaciju (TIKA).

Osnovan 2007. godine s ciljem očuvanja i prenošenja intelektualne i političke zaostavštine prvog predsjednika Bosne i Hercegovine, Alije Izetbegovića, muzej se nalazi u kulama Ploča i Širokac, koje su proglašene nacionalnim spomenicima Bosne i Hercegovine.

Restauracija u dvije faze Projekat restauracije izveden je u dvije faze, kombinujući očuvanje historijskih struktura s potpunom obnovom muzejskih izložbenih prostora.

U prvoj fazi, izvorni arhitektonski elementi kula su očuvani, dok je njihova infrastruktura ojačana. Krovovi, zidovi tvrđave i stepeništa su popravljeni u okviru napora na zaštiti historijskog fortifikacijskog sistema Vratnik, koji je nekada štitio istočni dio Sarajeva. Kule Ploča i Širokac, sagrađene između 1727. i 1739. godine za vrijeme bosanskog namjesnika Ahmed-paše Rustempašića Skopljaka, predstavljaju važne elemente osmanskog odbrambenog sistema na Balkanu.

Predsjednik TIKA-e, Abdullah Eren, istakao je simboličnu važnost muzeja na društvenim mrežama, opisujući Izetbegovića kao prvog predsjednika Bosne i Hercegovine, mislioca i državnika čiji život reflektuje borbu zemlje za očuvanje slobode, identiteta i domovine. Eren je naglasio da je muzej obnovljen kako bi se Izetbegovićev život i borba Bosne i Hercegovine za slobodu na efikasniji način prenijeli budućim generacijama.

Moderan pristup izložbi Druga faza bila je usmjerena na obnovu izložbenog dizajna u skladu sa savremenim muzejskim standardima. Obnovljeni muzej sada koristi moderne tehnologije kao što su LED ekrani, digitalni audiovizuelni sadržaji, grafičke aplikacije i savremene vitrine, što doprinosi boljem iskustvu posjetitelja.

Nova postavka kombinuje hronološko i tematsko pričanje priče kroz historijski lokalitet:

Kula  Ploča fokusirana je na Izetbegovićevo djetinjstvo, mladost, porodični život i intelektualni razvoj.

Kula Širokac predstavlja proces nezavisnosti Bosne i Hercegovine, Izetbegovićevu političku karijeru, liderstvo tokom rata i njegovo međunarodno političko naslijeđe.

Elvis Hodžić, prvi direktor muzeja i jedan od njegovih osnivača, istakao je simboličnu vezu između Izetbegovića i historijskih kula: "Kule i Alija su živjeli u različitim vremenima. Ali, na kraju, spojili su se oko zajedničkog cilja odbrane i slobode."

Ovaj obnovljeni muzej nastoji sačuvati historijski karakter lokacije, koristeći istovremeno savremene tehnologije kako bi istražio odnos između sjećanja, identiteta i kulturnog naslijeđa.