Ruska agresija na Ukrajinu, pokrenuta prije više od mjesec dana, a koja je još uvijek u toku, iz korijena je promijenila globalno društvo i geopolitičke odnose u svijetu. Aneksijom Krima 2014. godine te direktnim učešćem u ratu u Siriji, zatim pokušajem puča u Crnoj Gori, koji je bio organiziran od ruskih obavještajnih službi, ruski utjecaj postao je poput sablasnog duha čije se prisustvo teško dokazivalo, ali su od njega mnogi strepili. Sigurni su bili oni s “platne” liste ruskog utjecaja, a jedan od takvih jeste i Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH, koji je ne tako davno, u februaru 2020. godine, tokom svoje dvodnevne posjete Moskvi izjavio da u Bosni i Hercegovini ima malo ruskog utjecaja: “Uloga Ruske Federacije nezamjenjiva je i temeljna: ona uravnotežuje, stvara ravnotežu snaga u svijetu i ne može se izbjeći u rješavanju bilo kojeg međunarodnog problema. U isto vrijeme, Bosna i Hercegovina (BiH), za koju je privilegija imati partnera u vidu Ruske Federacije, želi proširiti sveobuhvatnu suradnju s Moskvom, uključujući jačanje međuparlamentarne suradnje.”
Čovićeva simpatija prema Rusiji nije u ovom slučaju bila tek kurtoazna izjava prilikom posjete toj zemlji. Dapače, bio je to nastavak njegove direktne i lukrativne saradnje s Rusima, ali krenimo redom.
REDOVNI ČLAN FSB INŽINJERIJE
Iz kabineta tada još uvijek člana Predsjedništva BiH Dragana Čovića 21. maja 2018. godine priopćeno je sljedeće: “Hrvatski član Predsjedništva Bosne i Hercegovine prof. dr. Dragan Čović izabran je za redovnog člana na redovnoj konvenciji jedne od najuglednijih evropskih institucija iz područja tehničkih nauka Međunarodne inženjerske akademije. Ta prestižna Akademija trenutno ima 1.300 članova iz preko 40 zemalja svijeta, među kojima su premijeri i predsjednici država, istaknuti naučnici. Uspješan rad članova Akademije stekao je veliko međunarodno priznanje i zbog toga je ta Akademija jedna od vodećih u svijetu.”
Naprvu, ovo postignuće doima se doista impresivno. Međutim, percepcija vara jer joj nedostaje pozadinski sadržaj. Već samim guglanjem navedene akademije može se ustanoviti da ima rusku domenu (info-iae.ru), ali tu nije kraj, dapače. Međunarodna inženjerska akademija nastala je na ostacima Tehničke akademije SSSR-a, iz koje su nastale inženjerske akademije država nastalih raspadom SSSR-a koje su postale osnivači Međunarodne inženjerske akademije čiji je član postao Dragan Čović. Sve navedeno objavljeno je na službenoj web-stranici akademije. Još zanimljiviji podatak jeste kako je osnivač i predsjednik akademije Boris Vladimirovič Gusev. Mnogima to ime naprvu možda ništa ne znači, ali značit će činjenica da je Gusev sudjelovao u nekoliko izbornih kampanja Vladimira Putina te da slovi za jednog od utjecajnijih ljudi u Kremlju. Veza između Guseva i Čovića uspostavljena je još 2013. godine, kada je u Zadru u prostoru dvorane Sveučilišta osnovano Srednjoevropsko odjeljenje Međunarodne tehničke akademije. Na svečanosti je bio prisutan i Gusev, a Čović je postao novi član spomenutog odjeljenja.
Otprilike nešto prije primanja Čovića u status redovnog člana Međunarodne tehničke akademije dogodio se intrigantan sastanak u Trogiru, o kojem je izvještavao hrvatski sedmičnik Nacional, a nešto kasnije i bosanskohercegovački portal zurnal.info, koji je u mnogo navrata pisao o Čovićevim vezama s Rusima.
Boris Vladimirovič Gusev
Dragan Čović u Trogiru, u društvu nekada utjecajnog Milijana Brkića, bivšeg zamjenika predsjednika HDZ-a, susreo se ni manje ni više nego s Nikolajem Patruševim, bivšim šefom FSB-a, a danas tajnikom Vijeća sigurnosti Rusije koji slovi za najodanijeg Putinovog špijuna. Mnogi zapadni mediji Patruševa nazivaju Putinovim “ličnim špijunom”. Postoje nepotvrđene glasine kako je sastanku prisustvovao i bivši gradonačelnik Zagreba Milan Bandić, koji je označen kao ruski igrač u Zagrebu pa je čak dobio i odlikovanje koje mu je lično uručio Vladimir Putin.
Tema sastanka bio je Čovićev opstanak u Predsjedništvu BiH koji je snažno trebala podržati i Rusija. Upravo je spomenuti Milijan Brkić bio zadužen u hrvatskom HDZ-u za pomoć kolegama u BiH tokom izborne kampanje, a nekoliko dana poslije sastanka u Trogiru Brkić je izdao “naputak za rad na terenu za pripremu i provedbu izborne kampanje za predstojeće Opće izbore u BiH”. Nije sastanak u Trogiru bio jedini javnosti poznat susret Čovića s ruskim obavještajcima.
Nikolaj Patrušev
U Zagrebu se Čović sastajao s ruskim obavještajcima ponovno u društvu s Milijanom Brkićem, ali i Josipom Jurčevićem, bivšim zamjenikom direktora SOA-e koji je postao glavni čovjek PPD-a Zagreb, koji je glavni partner “Gazproma” na Balkanu. Osim njih, sastanku su prisustvovali i Ivan Vukadin, načelnik Općine Tomislav-Grad, te Branko Bago, načelnik Općine Posušje. Zanimljiv je podatak i kako je svojedobno mostarskom “Aluminiju” bankovnu garanciju davala ruska Sberbanka. Isto tako, istaknuta je konekcija Jurčevića, Rusa, HDZ-a i Brkića. Naime, 2015. godine upravo je PPD Zagreb posudio 4,2 miliona kuna HDZ-u za kampanju Kolinde Grabar Kitarović, a zamolbu za posudbu potpisao je – Milijan Brkić. Nakon što je Andrej Plenković uklonio Brkića iz HDZ-a, PPD Zagreb na sljedećim predsjedničkim izborima podržao je desničara Miroslava Škoru, te na taj način izravno kumovao porazu Kolinde Grabar Kitarović, koju je 5 godina prije debelo podržao. Međutim, detronizacijom Milijana Brkića PPD je okrenuo kurs i krenuo u sapunjanje daske proevropski orijentiranom Andreju Plenkoviću. Dakako, Rusi nisu pomagali Čoviću zato što ga vole već zato što očekuju nešto zauzvrat. Kontinuirana ruska želja jeste stvaranje krize u Bosni i Hercegovini, a time i na Balkanu. Dodik je naravno odabir broj 1, ali Dragan Čović osigurač je koji pričom o trećem entitetu i blokadom institucija treba produbiti krizu. Nakon sastanka u Trogiru jedan od zadataka koje je Čović dobio bilo je otvaranje predstavništava kantona pod kontrolom HDZ-a, što je Čović i napravio samo mjesec dana kasnije.
TEŠKI TERET ZA PLENKOVIĆA
Zanimljiva je i situacija koja datira iz 2016. godine. Naime, tada Čović održava nekoliko sastanaka s ruskim ambasadorom Ivancovim, a početkom tog prijateljstva Čovićeva stranačka kolegica i bliska saradnica Borjana Krišto pokreće apelaciju Ustavnom sudu BiH kojom traži stavljanje van snage određenih odredbi Zakona o Obavještajnoj sigurnosnoj agenciji BiH. U odlučivanju o apelaciji nisu mogli sudjelovati članovi iz reda bošnjačkog naroda Sead Palavrić i Mirsad Ćeman jer su sudjelovali u izradi Zakona. Ustavni sud donio je presudu 1. juna 2017. u korist Krišto, a nauštrb rada OSA-e. Prije isteka roka za stupanje na snagu presude Borjana Krišto odlazi u višednevnu posjetu u Moskvu na poziv predsjednika Dume.
Pored svega navedenog, ruska agresija na Ukrajinu do kraja je otkrila Čovićeve ruske veze. Naime, Čović je u početku uporno odbijao osuditi rusku agresiju do te mjere da ga je Andrej Plenković pozvao u Zagreb i pokušao mu objasniti koliko je pogubno držati se Rusa u ovom trenutku, ali i kumovati s Miloradom Dodikom. Upravo o tome pisao je hrvatski sedmičnik Nacional 11. 3. u članku pod naslovom Tajne ruske veze Putinova čovjeka Čovića koji opasno prkosi Plenkoviću i potkopava njegovu politiku prema BiH.
Tokom navedenog sastanka održanog 1. marta Plenković je od Čovića tražio jasnu osudu ruske agresije, međutim, unatoč tome, Čović nije osudio agresiju, već je to napravila administracija Hrvatske vlade sljedećom objavom: “U razgovoru o stanju u Ukrajini, Dragan Čović ponovio je kako je stav hrvatskih dužnosnika u BiH u potpunosti usuglašen sa stavovima Europske unije te da snažno osuđuje rusku agresiju i kršenje državnog suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti Ukrajine.”
Sagledavajući sve ruske veze Dragana Čovića, postaje jasnije zašto međunarodna zajednica nema razumijevanja za zahtjeve Dragan Čovića u kontekstu izmjena Izbornog zakona BiH. Plenković očigledno to razumije, ali Dragan Čović, i ako razumije, ne može više povući prste iz preslatkog ruskog pekmeza.
