U ponedjeljak, kada su finansijska tržišta počela trgovati u Aziji, vrijednost ruske rublje je pala. Uzrok su bile oštre sankcije Zapada uvedene tokom vikenda. Njima se zapravo zamrzavaju ruske devizne rezerve i počinju blokirati ruske banke iz SWIFT mreže za dogovaranje međunarodnih transakcija. Američki dolar porastao je za čak 40 posto u odnosu na rublju, čime je ruska valuta poništena sa svoje zaključne razine u petak od oko 84 na dolar na čak 118, što je novi rekord.

Taj će potez biti jedan od najvećih jednodnevnih padova u modernoj historiji ruske valute, sličan jednodnevnom padu zabilježenom u najgorim trenucima finansijske krize u zemlji 1998. godine, kada je Rusija platila svoj dug. Sredinom jutra u Moskvi, Centralna banka Rusije podigla je svoju ključnu kamatnu stopu s 9,5 posto na 20 posto u pokušaju da zaustavi pad tečaja rublje, a Ministarstvo finansija naložilo je kompanijama s deviznim prihodima da pretvore 80 posto svog prihoda u rusku valutu.

Kolaps rublje pokazuje koliko je vlada postala izolirana. Funkcionalno isključenje Rusije s međunarodnih finansijskih tržišta moglo bi nanijeti veliku štetu privredi. Pad valute čini uvoz svega, od automobila do medicinskih proizvoda, dramatično skupljim. Vanjske dugove, od kojih je većina denominirana u dolarima, bit će teže servisirati. Pad rublje dodatno će ubrzati pad kvalitete života ruske srednje klase i naštetit će svakoj kompaniji koja mora plaćati robu i usluge u inozemstvu.

Centralna banka zemlje naredila je finansijskim institucijama da odbiju upute stranih klijenata koji pokušavaju prodati ruske vrijednosne papire, potez koji bi mogao biti početak kontrola za sprečavanje masivnih odljeva kapitala. Svaka zabrana stranim ulagačima da izvuku svoj novac mogla bi pokvariti ono malo što je ostalo od reputacije zemlje kao destinacije za ulaganja. Ruski građani su tokom vikenda stajali u redu ispred banaka kako bi podigli svoj novac. Panika oko stabilnosti ruskog finansijskog sistema još bi mogla dovesti do bankrota.

Cijene nafte drastično su porasle, zbog zabrinutosti u vezi s poremećajima u opskrbi, vjerovatno zbog embarga. Na trgovanju ponedjeljkom u jutarnjim satima u Aziji porasle su na samo 100 dolara po barelu, što je povećanje za oko pet posto u usporedbi s razinama s kraja prošle sedmice. Kao veliki izvoznik nafte i plina, Rusija bi obično dobila na višim cijenama energije. Međutim, pad rublje sugerira kako se očekuje da će dodatni prihodi od prodaje roba blijedjeti u usporedbi sa štetom nanesenom sankcijama.

Prelijevanje na drugim tržištima prigušeno je u ranom trgovanju u ponedjeljak, a referentni indeksi dionica u Hong Kongu, Šangaju i Tokiju nisu daleko od razine na zatvaranju u petak. Ipak, dok se investitori muče kako bi riješili negativne učinke sukoba za imovinu diljem svijeta, frenetičnija trgovačka aktivnost tek dolazi.

Prijetnja strožim sankcijama postaje sve stvarnija otkako su finansijska tržišta zatvorena za vikend 26. februara. Najava da će Amerika, Velika Britanija i Evropska unija ciljati na rusku Centralnu banku i njenu sposobnost da proda svojih 630 milijardi dolara deviznih rezervi, od kojih se većina drži u inozemstvu, mogla bi osujetiti sposobnost Rusije da brani vrijednost svoje valute. EU je u ponedjeljak ujutro zabranila sve transakcije s Centralnom bankom Rusije.

Cijene ruskih banaka za američke dolare – cijene po kojima će dealer kupiti ili prodati – dramatično su se proširile tokom vikenda, pokazujući neizvjesnost o tome šta je pred nama i koliko su vlasnici dolara željni čvrstog novca. Sberbank, najveća ruska banka, navela je razliku od oko 22 posto između kupnje i prodaje dolara čak i prije enormnog pomaka tečaja u ponedjeljak. Prije sedam dana razlika je bila samo pet posto.

Ruska vlada je posljednjih godina uložila napore kako bi se zaštitila od punog utjecaja bilo kakvih daljnjih međunarodnih sankcija. Godine 2014. Centralna banka uspostavila je alternativni sistem finansijskih poruka za SWIFT, nazvan SPFS. Prošle godine se pohvalila da je količina poruka sistema premašila 20 posto razine SWIFT-a u 2020. godine, s oko 400 institucija povezanih na sistem, uključujući nekoliko stranih kompanija.

No nedavne međunarodne sankcije znače da će banke u inozemstvu oklijevati kada je riječ o učestvovanju u bilo kakvim zaobilaznim rješenjima koja bi mogla prekršiti dolazeće sankcije. Godine 2020., kada je američko Ministarstvo finansija uvelo sankcije političkim i sigurnosnim subjektima u Hong Kongu, čak ni kineske banke na tom teritoriju ne bi držale račune za one koji su bili na meti. Razlog je taj što su se bojali gubitka pristupa plaćanju i podmirenju u dolarima.

Izravna izloženost između ruskog finansijskog sistema i ostatka svijeta je mala, ali ne i nepostojeća. Banke sa sjedištem u Rusiji bilježe 134 milijarde dolara obveza prema institucijama u inozemstvu, prema podacima Banke za međunarodna poravnanja, oko 0,4 posto ukupnog globalnog iznosa. Četiri petine tržišta državnih obveznica u vrijednosti od 15,5 triliona rubalja drži se u zemlji. To znači da postoji manji rizik od izravne finansijske zaraze ruskom finansijskom krizom.

Nekoliko evropskih banaka – mađarski OTP, austrijski Raiffeisen, francuski Société Générale i italijanski UniCredit – imaju značajnu izloženost Rusiji ili Ukrajini, prema globalnim rejtinzima S&P, agencije za kreditni rejting. Bilo kako bilo, ne postoji očiti trenutni ekvivalent Long-Term Capital Managementu, američkom hedge fondu koji je propao 1998. godine kao rezultat klađenja s visokom polugom na ruske državne obveznice, prijeteći da će sa sobom odnijeti veći dio Wall Streeta.

Umjesto toga, najvažniji učinci ruske finansijske nevolje mogli bi protjecati stvarnim ekonomskim kanalima. Rastuća cijena nafte će pogoršati inflaciju koja je već porasla u većini zapadnog svijeta. I čikaški fjučersi pšenice za isporuku u maju porasli su za oko sedam posto tokom noćnog trgovanja, na nešto više od devet dolara po bušelu. Kao osnovna namirnica u velikom dijelu svijeta, veći poremećaji u opskrbi značit će i veće cijene hrane. Prema Rabobanku, nizozemskoj banci, Rusija i Ukrajina zajedno čine 30 posto svjetskog izvoza pšenice.

Reakcija Federalnih rezervi na tržišne probleme dodaje još jedan element neizvjesnosti. Dok sukob nije izbio, rasla su očekivanja da bi Fed mogao signalizirati svoju namjeru da ubrza inflaciju povećanjem kamatne stope od 0,5 postotnih bodova. Na temelju tržišnih cijena, ulagači i dalje očekuju da će američka Centralna banka podići stope na sastanku sredinom marta, ali za suzdržanijih 0,25 postotnih bodova.

Ako slabost rublje potraje i nastave s naporima da se kapital spriječi da napusti zemlju, finansijska šteta za ruska preduzeća i sredstva za život mogla bi biti trajna. Diverzifikacija ruske privrede od roba bila bi unazađena godinama. Baš kao što je Vladimir Putin, ruski predsjednik, od sebe napravio pariju invazijom na susjednu zemlju, tako bi i ruska ekonomija mogla završiti izolirano.