Postale su zaštitni znak današnjih fudbalera. Sergio Ramos, Messi, Neymar svi imaju tetovaže koje su se povećavale proporcionalno njihovim uspjesima. Ramos, ima više od 40 tetovaža na tijelu, a Messi ima crnu nogu u maniru maorskih ratnika. Ali rijetki su svjesni ozbiljnih rizika koje ovaj trend predstavlja za njihovo zdravlje.

Tetovaža može biti kobna za sportiste, od toplinskog udara do iznenadne smrti zbog nedostatka natrija (hiponatrijemija). Razlog je taj što sva tinta koja se nalazi ispod kože mijenja prirodni sistem hlađenja: manje se znojite i gubite više natrija, esencijalnog minerala za izmjenu stanica.

Do ovog je zaključka došlo istraživanje Odsjeka za fiziologiju na Alma Collegeu (Michigan, SAD), pod vodstvom profesora Maurieja Joea Luetkemeiera, koji je odlučio istražiti ovu temu nakon porasta broja tetovaža među sportistima i marincima. Luetkeimeier i njegov tim pitali su se ometaju li te trajne naslage pigmenta, smještene na dubini sličnoj ekkrinim znojnim žlijezdama (3 do 5 milimetara), sposobnost znojenja sportista.

Za analizu su imali 10 dobrovoljaca, svi su bili muškarci, zdravi i stari 21 godinu. Svi s tetovažom na rukama, ramenima, leđima ili torzu od najmanje 5,2 kvadratna centimetra. Jedini uslov bio je da koža na suprotnom boku bude čista (odnosno da je jedna ruka ili strana tetovirana, a druga ne).

Nakon što su se okupili, naučnici su izazvali znojenje iontoforezom, tehnikom koja se sastoji od lokalne primjene električne struje niskog intenziteta za unošenje aktivnih tvari u kožu, u ugodnoj prostoriji između 19ºC i 21ºC, koristeći agar diskove, ploče koje se obično koriste u testovima osjetljivosti na mikrobne agense.

Rezultati su izazvali iznenađenje. Na tetoviranim područjima proizvedeno je samo 0,18 miligrama znoja po kvadratnom centimetru i minuti, dok je na koži bez tinte registrirano 0,35 miligrama. Odnosno pola kapi znoja.

Nivo natrija takođe nije bio dobar: devet od 10 učesnika imalo je znatno više nivoe natrija u znoju s tetoviranih područja nego s čistih područja. “Moguće je da na funkciju znojenja utiče trauma uzrokovana ponovljenim ubodima u dermis kako bi se uvela tinta”, ukazuje studija.

No, osim toga, studija upozorava na vezu između tetovaža i izvedbe koja utiče na elitne sportiste u dugoročnim testovima, odnosno, na bicikliste, triatlonce, maratonce. Rasipanje topline njima je od vitalnog značaja, do te mjere da se prsluci s ledom ili hladnim pićima koriste se za snižavanje unutarnje temperature tokom trka.

Ali ima još toga, upitan o Messijevoj "crnoj nozi", voditelj dermatološke službe Univerzitetske bolnice u Sevilli i profesor dermatologije na Univerzitetu u Sevilli, izjavio je u časopisu Medical Writing da "igrač trebao razmisliti o tome."

“Male tetovaže ne zadaju velike probleme, ali ako zadaju, mogu se dobro kontrolirati. Glavni nedostatak su reakcije alergijskog tipa uzrokovane tintom, no primjenjuje se tretman i uklanja se laserom”, navodi Conejo-Mir. Međutim, opsežne tetovaže predstavljaju nekoliko komplikacija. “Područja tijela na kojima se javlja više melanoma su trup i ruke, ali velike tetovaže prekrivaju kožu i nije lako vidjeti razvoj madeža”, kaže specijalista koji upozorava da tetovaže mogu kamuflirati rak jer djeluju kao barijera koja onemogućuje dobar pregled kože. "Ako osoba bez tetovaže mora pregledavati svoju kožu svake godine, tetovirana osoba bi to trebala činiti svaka tri ili četiri mjeseca jer je vjerojatno da ćemo, ako se pojavi melanom ili karcinom, zakasniti jer ne izgleda dobro."

Postoje i studije na životinama koje otkrivaju da postoje tinte koje u svom sastavu sadrže metale koji mogu biti kancerogeni ako su izloženi suncu. "Tetovirani ljudi uvijek moraju koristiti zaštitu od sunca jer sunce djeluje kao upaljač ali može imati još štetniji učinak na velike tetovaže, a da ne govorimo o UVA zrakama", kaže dermatolog.

U laboratoriji je takođe uočeno da su neke hemijske komponente tinte otrovne, čak u nekim slučajevima uzrokuju rak. “Tetovažama je potrebno oko dva miligrama tinte po kvadratnom centimetru, što je na cijelim leđima mnogo miligrama. Tijelo upije gotovo trećinu tetovaže u prvih 15 do 20 minuta i ta tinta odlazi u limfne čvorove i određene stanice i ima toksični učinak. Odnosno, nije bezazleno tetovirati se na velikoj površini kože”, objasnio je Conejo-Mir.