Teroristički napad na objekte Turkish Aerospace Industries Inc. (TUSAŞ), jedne od najvažnijih kompanija turske odbrambene industrije, u 15:26 sati 23. oktobra, u Kahramankazanu, četrdesetak kilometara od centra Ankare, prvi je teroristički visokoprofilni napad u posljednjih malo više od godinu dana. Za razliku od prethodnog, (ispred Generalnog direktorata sigurnosti u Ankari) u kojem osim dvojice PKK terorista nije bilo mrtvih, u ovome je život izgubilo pet ljudi (ne računajući dvoje eliminisanih terorista), a ranjeno je dvadeset dvoje.

TUSAŞ spada među stotinu najboljih svjetskih kompanija u avio i svemirskoj industriji. Projektima, kao što su helikopter za napad i taktičko izviđanje T129 Atak, helikopter opšte namjene T70 i bespilotne letjelice Anka i Aksungur, koje su već u službi snaga sigurnosti, TUSAŞ je značajno doprinio jačanju turske odbrambene industrije i putu ka potpuno nezavisnoj Turkiye.

Drugi proizvodi, kao što su Hürküş osnovni trenažni avion, Hürjet trenažni i laki jurišni avion (koji je dva dana ranije završio svoj prvi nadzvučni let) i Gökbey helikopter opšte namjene vrlo će skoro ući u inventar snaga sigurnosti. Testovi za bespilotnu borbenu letjelicu Anka III su u toku, kao i razvoj borbenog aviona pete generacije Kaan.

TUSAŞ zapošljava 15.500 ljudi, a proizvodni kompleks prostire se na pet miliona kvadratnih metara.

Po onome što se za sada zna teroristi su našli mehku tačku sigurnosti došavši taksijem (vozača taksija prethodno su ubili) na kapiju ka zgradama koje služe za smještaj zaposlenih, a koju je ne obezbeđuje žandarmerija nego privatna firma. Dodatno, došli su upravo u vrijeme smjene osoblja sigurnosne firme, kada je sasvim uobičajeno da taksiji dolaze po pozivu onih koji su završili smjenu.

Nakon što su izašli iz taksija, otvorili su vatru na civile u blizini i krenuli prema objektu. Čule su se najmanje tri eksplozije. Odredi za specijalne operacije žandarmerije odmah su stigli na mjesto napada i pokrenuli opsežnu operaciju u kojoj su eliminisali teroriste, jednog muškarca i jednu ženu. Njihovi identiteti se istražuju i tek kada se utvrde moći će se reći sa stopostotnom sigurnošću koja teroristička organizacija stoji iza napada. Najjača pretpostavka koju je izrazio ministar odbrane je da je riječ o PKK-u.

Jedan novinar je u programu na CNN-Türk rekao da je sigurno riječ o PKK-u, jer je vidio da PKK na društvenim mrežama već postavlja fotografije terorista slaveći ih kao pale “šehide”.

Fakat, nikome nije promakla sličnost modusa operandi sa spomenutim prošlim i prethodnim, kada je napadnut dom policije u Mersinu, septembra 2022. godine.

Neobična koincidencija je da je napad došao samo dan nakon što je Devlet Bahçeli, lider Partije nacionalističke akcije (MHP), koja je članica Narodnog saveza predvođenog vladajućom Partijom pravde i razvoja (AK Partija), na redovnom obraćanju poslaničkoj grupi izazvao paniku među otvorenim i skrivenim pristalicama PKK-a. Bahçeli je predložio da se osnivač i lider PKK-a Abdullah Öcalan, koji od 1999. godine služi doživotnu kaznu na ostrvu İmralı, pusti da dođe u parlament i održi govor parlamentarnoj grupi Partije narodne ravnopravnosti i demokratije (DEM) – trenutnom političkom krilu PKK-a – kako bi im saopštio da je terorizam gotov i da je organizacija ukinuta.

Devlet Bahçeli to je predložio kao način da se okonča terorizam koji je mučio i muči zemlju decenijama. Naime, ako je Abdullah Öcalan lider ispod čije slike se teroristi zaklinju (i iza koje se kriju, rekao bih), dok DEM odnosno političko krilo PKK-a poziva na njegovu slobodu istovremeno tvrdeći da nisu za terorizam, eto prilike da Öcalan, koji je prilikom isporuke u Turkiye rekao “spreman sam za svaku vrstu usluge”, ispuni to obećanje.

“Moja braćo Kurdi, budimo ujedinjeni, budimo zajedno, pošaljimo one koji žele da stanu između nas i onih koji izazivaju korupciju na smetljište istorije” rekao je Bahçeli, dodavši: “Mnogo je ljudi koji još ne razumiju suštinu ovog poziva, a ako i razumiju, pokušavaju ga skrenuti jer to nije u njihovom interesu.”

Upravo ti kojima nije u interesu, prije svega DEM, Republikanska narodna partija (CHP) i Dobra partija (İP) su se redom javljali (galamili) protiv prijedloga.

Jasno je da takav prijedlog ne može doći od člana Narodnog saveza bez odobravanja AK Partije i predsjednika Recepa Tayyipa Erdoğana. Da bi se u potpunosti razumio, moraju se pogledati geopolitička situacija i opasnosti koje prijete zemlji, te ga shvatiti kao poziv na ujedinjenje pred tim opasnostima.

Rekoh “koincidencija” glede tajminga. Jasno je da je ovakav napad zahtijevao obimne (prije svega obavještajne) pripreme, a fakat je da niko nije mogao predvidjeti šta će Bahçeli reći na sastanku poslaničke grupe.

S druge strane, terorizam je uvijek poruka, a teško je vidjeti kao koincidenciju činjenicu da se predsjednik Erdoğan u vrijeme napada nalazio u Kazanju (Kazanu), u Rusiji, na samitu BRICS-a, čiji je datum mjesecima unaprijed poznat. Izbor mete TUSAŞ u Kahramankazanu (kahraman je ovdje prefiks sa značenjem herojski), “jedne od lokomotivskih organizacija turske odbrambene industrije”, kako je Erdoğan napisao na platformi X, karakterišući ga kao “napad usmjeren na opstanak naše zemlje, mir naše nacije i naše odbrambene inicijative, koje su simbol našeg ideala ‘Potpuno nezavisne Turske’”, takođe dešifruje poruku.

Ako se zna, a zna se, u čijim je rukama poluga koju predstavlja PKK, onda se zna i od koga je.