Nedavno je u okviru sesije Asocijacije nezavisnih intelektualaca „Krug 99“ o temi „Usponi i padovi politike Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini i na Balkanu u posljednjih 30 godina“ govorila profesorica na prestižnom Univerzitetu Columbia i saradnica na Institutu Harriman te nekadašnja glasnogovornica Misije OSCE-a u našoj državi Tanya Domi. Ova stručnjakinja iz oblasti međunarodnih i javnih poslova, koja se smatra i velikim poznavaocem balkanskih i, konkretno, bh. prilika u okrilju modernih demokratskih poredaka i vrijednosti liberalne demokratije, tokom svog obraćanja iznijela je nekoliko vrlo bitnih, ali i upozoravajućih teza.
Prije svega, zabrinjava tvrdnja Tanyje Domi da je BiH zanemarena kako od SAD-a, tako i od Evropske unije. Štaviše, ona je stava da su SAD odustale od ideje građanskog ustrojstva naše države, ali i drugih država u našoj okolini. To, svakako, predstavlja stvarnu opasnost od jačanja nacionalističkih snaga koje u ovakvom ophođenju mogu vidjeti podstrek za nastavak svojih sve samo ne pozitivnih aktivnosti. Također, istakla je i to da je visoki predstavnik međunarodne zajednice Christian Schmidt svojim nametanjima dodatno oštetio ionako krnjav politički poredak u BiH i da su sada stvari kompliciranije nego što su bile. Kao krajnju svoju poruku svima u BiH poručila je da izađu na proteste i da se izbore „za platu od koje se može pristojno živjeti i pravo na kandidaturu“.
Iako je ovih dana Tanya Domi vrlo zauzeta, uspjela je pronaći slobodno vrijeme za Stav i sve ove nabrojane teze na nedavno održanoj sesiji „Kruga 99“ ukratko nam pojasniti.
STAV: Na nedavno održanoj sesiji „Kruga 99“ istaknuli ste da su „SAD odustale od ideje građanske BiH“ te da „State Department trenutno radi punom parom da pruži ruku pomoći nikome drugom do Aleksandru Vučiću“. Ove Vaše izjave zaista su zabrinjavajuće za svakog dobronamjernog stanovnika BiH. Zašto SAD to radi, gdje vidite razloge?
DOMI: Iz nekog nepoznatog razloga, State Department donio je svjesnu odluku da će favorizirati Aleksandra Vučića kao svog ključnog regionalnog saveznika. Pokušaji da se Srbija odvoji od Rusije duboko su štetna politika za položaj SAD-a na Kosovu, u BiH i u Crnoj Gori. Tradicionalni američki saveznici osjećaju se napuštenima i izdanima jer su dužnosnici State Departmenta učinili sve što su mogli da umire Beograd. Ambasada SAD-a u Beogradu otišla je toliko daleko da je pokušala rehabilitirati dijelove četničkog pokreta učestvovanjem u događajima koji revidiraju ulogu Draže Mihailovića. Ove političke akcije razlog su zašto američku vanjsku politiku na Balkanu nazivam naglavačke okrenutom od prije 30 godina. SAD maze najgore nacionalističke aktere na Balkanu.
STAV: Christian Schmidt, aktuelni visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH, smatra se uvjerljivo najštetnijom osobom koju je Vijeće za provedbu mira (PIC) imenovalo na ovu poziciju od svih dosadašnjih. Kako gledate na njegov rad? Šta mislite koji su razlozi da je, otkako je došao, napravio nekoliko, slobodno možemo reći, pogubnih poteza koji su išli samo u korist HDZ-a BiH?
DOMI: Mislim da je imenovanje Christiana Schmidta na poziciju visokog predstavnika bila katastrofalna odluka, nije ga trebala uopće na ovu dužnost predložiti bivša njemačka kancelarka Angela Merkel. To je bila njena tako loša odluka i tako nesretna za BiH. Taj čovjek pokazao se politički poprilično „smrtonosnim“, a ta njegova politička „ubojitost“ posebno se ispoljila u procesu nametanja izmjena Izbornog zakona u korist osovine Čović-Dodik, koji se desio tokom provođenja izbora u oktobru, i to sve uz potporu SAD-a. Kršenje vladavine prava od visokog predstavnika Christiana Schmidta i uz potporu SAD-a je nešto apsolutno sramotno. Kada je riječ o radu Christiana Schmidta, o njemu dovoljno govori i mnijenje javnosti u Njemačkoj. Vidimo da je i ZDF napravio televizijsku parodiju na njegov račun.
STAV: Kakva je trenutna politika SAD-a i EU prema BiH i kakva bi ona, u najboljoj varijanti, trebala biti?
DOMI: Očito je da se protivim pristupu vanjske politike SAD-a u BiH i njenoj regiji. S obzirom na to da EU u dobroj mjeri prati politiku SAD-a, smatram da je i više nego jasno šta mislim i o njima. Bilo kako bilo, očigledno je da EU već dugo nije dovoljno snažna, a BiH zaslužuje bolje u svakom slučaju.
STAV: Budući da ste izvrstan poznavalac balkanskih i, konkretno, bh. prilika u okrilju modernih demokratskih poredaka i vrijednosti liberalne demokratije, sigurno nam možete reći koji je najbolji put za BiH i regiju općenito?
DOMI: BiH zaslužuje priliku za stvaranje građanske demokratije nakon skoro tri decenije od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, koji je uspostavio etničku podjelu unutar svakog aspekta njene vlasti. Model „Dejtona II“ trebao bi uključiti SAD i EU u cijelosti. No više je nego očito da nema interesa za takvim diplomatskim poduhvatom.
STAV: Govorili ste i o tome da se svi oni koji su za slobodnu BiH trebaju pobuniti, izaći na proteste. Koliko su, po Vašem mišljenju, protesti učinkoviti u okolnostima u kojima je BiH skoro u potpunosti ovisna o međunarodnim faktorima?
DOMI: Mislim da su protesti važni u demokratskim državnim sistemima. Oni igraju bitnu ulogu tako što daju ljudima priliku da iznesu svoje pritužbe. To je jedan, a ne jedini način učestvovanja u građanskom životu. Demokratija zahtijeva učestvovanje svojih građana. Smatram da bi državljani BiH, ljudi koji žive tu, trebali koordinirati s bh. dijasporom u SAD-u, koja svoje stavove može iznijeti pred članovima Kongresa. Ovo je jako važno i tu se treba angažirati.
STAV: Koji je najbezbolniji način izmjene Ustava BiH u cilju uspostave građanske demokratije? Mnogi su mišljenja da je takvo što zapravo korak u novi sukob.
DOMI: SAD i EU trebale bi ga sponzorirati kroz diplomatsku inicijativu u partnerstvu s nevladinim organizacijama i ključnim čelnicima vlada na svim nivoima.
STAV: Koje su Vaše opće projekcije stanja na području Zapadnog Balkana u narednom razdoblju? Hoće li biti mirno ili nas čeka nastavak nemira?
DOMI: Sve dok Srbija bude središte nacionalizma i sve dok nastavlja raditi na destabilizaciji okolnih država, Balkan će ostati krhak i razoran. Bliski odnosi Srbije s Rusijom sveukupna su prijetnja BiH, Kosovu i Crnoj Gori. Rusija je kvaritelj i oni „love“ nestabilnost koja im kasnije služi kao sredstvo za postizanje cilja. Srbija je i dalje jedan od njihovih najvećih navijača u svijetu. SAD su u zabludi u svojoj donkihotovskoj težnji da odvrate Srbiju od Rusije i da je stave u zagrljaj Zapada.