Najranije civilizacije, poput onih u Mezopotamiji, uključujući Sumer, Akad, Babilon, kao i drevni Egipat tradicionalno su se posmatrale kao društva koja su nastala u plodnim riječnim dolinama, gdje je razvoj poljoprivrede potaknuo potrebu za organizacijom rada, upravljanjem resursima i uspostavom administrativnih i političkih struktura.Takav model, koji je desetljećima dominirao u naučnim krugovima, narušilo je arheološko otkriće u Turskoj s lokaliteta Göbekli Tepe, smještenog u jugoistočnoj Anadoliji - u provinciji Şanlıurfa.

Iskopavanja i datiranje monumentalnih kamenih struktura na lokalitetu Göbekli Tepe, iz vremenskog perioda između 9.600 i 8.200 prije nove ere, odnosno u vrijeme kada su ljudske zajednice još bile pretežno lovačko-sakupljačke, iz temelja su promijenili dugotrajno uvriježeno shvaćanje da su takve zajednice bile primitivne, jednostavno organizirane i nesposobne za složene društvene, simboličke i građevinske poduhvate.

Dakle, Göbekli Tepe jedno je od najzagonetnijih i najvažnijih arheoloških nalazišta na svijetu - odnosno monumentalni kompleks star oko 11.500 godina i smatra se najstarijim poznatim hramom na svijetu. 

Iako lokalitet datira iz vremena kada su ljudi još uvijek živjeli kao lovci i sakupljači, na ovom mjestu podignute su monumentalne kamene građevine s masivnim T-oblikovanim stubovima, često ukrašenim reljefima životinja poput lavova, zmija, lisica i ptica. Takva kompleksna arhitektura dugo se smatrala mogućom tek nakon pojave poljoprivrede i stalnih naselja, zbog čega je otkriće Göbekli Tepea izazvalo pravu revoluciju u arheologiji.

Za izgradnju svih hramova koji su povezani u puno veći smisleni kompleks bilo je potrebno poznavanje matematike, arhitekture, fizike, tehnologije rada na kamenu te puno drugih znanja i vještina.Göbekli Tepe čini dvadesetak prstenastih konstrukcija načinjenih od monolitnih vapnenačkih stubova u obliku slova T, visine 3 do 6 metara, težine do 60 tona. Stubovi su bili povezani niskim kamenim zidovima, a u sredini svakoga prstena nalazila su se dva viša stuba.

Istraživanja su pokazala da su ljudi neolitskog doba, iako još nisu u potpunosti razvili poljoprivredu, bili sposobni organizirati velike zajedničke projekte, graditi monumentalne objekte i razvijati složene religijske rituale. Upravo zbog toga mnogi arheolozi smatraju da je duhovni i ritualni život mogao biti jedan od pokretača stvaranja prvih organiziranih zajednica.

Uspon neolitskih kultura imao je ključan efekat na evoluciju društva i obilježava jedan od najvažnijih trenutaka u historiji čovječanstva.

Poznati britanski arheolog Ian Hodder, koji je godinama proučavao neolitske zajednice i radio na istraživanjima povezanima s ovim lokalitetom, ističe da je Göbekli Tepe značajno promijenio način na koji naučnici posmatraju razvoj ljudskog društva. Prema njegovim riječima, ovo nalazište pokazuje da su složene društvene strukture, umjetnost i rituali postojali mnogo ranije nego što se do sada pretpostavljalo.

Između ostalog, na Göbekli Tepeu  pronađena je statua od krečnjaka divlje svinje u stvarnoj veličini. Skulptura ima tragove crvene, bijele i crne boje na površini i predstavlja prvu cjelovitu obojenu životinjsku skulpturu iz tog perioda koja je preživjela do danas.

Zanimljivo je da je do danas istražen tek manji dio ovog ogromnog lokaliteta, koji se prostire na području od gotovo 200 metara. Stručnjaci procjenjuju da je otkopano manje od deset posto cijelog kompleksa, što znači da mnoge tajne ovog prahistorijskog svetišta tek čekaju da budu otkrivene.

Zbog svog izuzetnog značaja za razumijevanje ranih faza ljudske civilizacije, UNESCO je 2018. godine uvrstio Göbekli Tepe na Listu svjetske baštine, čime je potvrđen njegov status jednog od najvažnijih arheoloških nalazišta na planeti.

Interesanstno je da su arheolozi još u 1960-im započeli s istraživanjima, ali tada nisu znali o čemu se tačno radi. Smatrali su da je riječ o starom bizantskom groblju. Do obrata je došlo 1994. kada je njemački arheolog Klaus Schmidt otkrio da se radi o mezolitskom lokalitetu. Od početne Schmidtove teze da se radi o hramu do danas, došlo je do značajne promjene u razumijevanju samog lokaliteta. Göbekli Tepe nije bio samo hram, već je bio centar sistema svetišta na širem prostoru.

U vremenu u kojemu je Göbekli Tepe postojao, kako za sada istraživanja pokazuju, u svijetu nije bilo ničeg sličnog. 

Danas Göbekli Tepe nije samo arheološki lokalitet, već i simbol promjene u razumijevanju ljudske prošlosti – mjesto koje pokazuje da su prve ideje o religiji, umjetnosti i organiziranom društvu nastale mnogo ranije nego što je nauka donedavno vjerovala.