Ono što je započelo u subotu ujutro kao hirurški precizan udar SAD-a i Izraela na iranska postrojenja, u samo nekoliko dana transformiralo se u sukob koji analitičari sve češće nazivaju "malim trećim svjetskim ratom". Dok iranske vlasti, prema riječima glasnogovornika vlade, poručuju da za njih "crvene linije više ne postoje", ratni požar se nezaustavljivo proširio na skoro dvadeset država, stvarajući najkompleksnije ratište u modernoj historiji.

Hronologija ovog sukoba započinje u subotu rano ujutro direktnim vojnim angažmanom SAD-a i Izraela, čiji su avioni i projektili gađali ciljeve unutar samog Irana, čime su ove tri države postale primarni akteri rata. Gotovo istovremeno, sukob se prelio na susjedni Irak i Siriju, u čijem zračnom prostoru su također letjeli projektili.

Posljedice haosa

Cijene nafte naglo porasle zbog sukoba u Hormuškom tjesnacu

Ubrzo nakon toga, front se otvorio i u Izraelu, čime je Liban uvučen u potpunu ratnu zonu zbog masovnih razmjena vatre između IDF-a i Hezbollaha. Dok su iranski projektili letjeli prema metama, Jordan je postao aktivni sudionik zbog američkih baza smještenih tamo, što je dovelo do aktivacije i ove teritorije.

Drugi val eskalacije započeo je kada je Teheran proglasio baze na Arapskom poluotoku legitimnim metama. U kratkom roku, iranskim napadima na vojne i civilne ciljeve pogođeni su Bahrein, gdje je sjedište američke Pete flote, te Katar i Kuvajt, koji ugošćuju desetine hiljada američkih vojnika. Iako su pokušavale zadržati neutralnost, Ujedinjeni Arapski Emirati i Saudijska Arabija našle su se pod vatrom nakon što su Iranci gađali američke baze na njihovoj teritoriji te nakon što su njihovi sistemi protivzračne odbrane počeli presretati iranske rakete.

Drama je permanentna i na jugu, u Jemenu, odakle Huti također djeluju i odakle najavljuju masovne napade na izraelske gradove, dok je Oman uvučen u krizu kroz potpunu pomorsku blokadu Hormuškog tjesnaca, koji mu služi kao jedan od prolaza, i incidente u blizini svojih teritorijalnih voda.

Metež na Bliskom istoku

Washington u strateškom lutanju: Šta je stvarni cilj američkih napada na Iran?

Sukob je iznenada prešao i na tlo Evropske unije, tačnije na Kipar, koji je postao meta iranskih prijetnji i sporadičnih udara zbog britanskih vojnih baza koje se tamo nalaze. U operacije se planiraju aktivno uključiti i snage Velike Britanije i Njemačke, dok je i Francuska spremna angažirati svoje trupe kako bi zaustavila iranske saveznike, čime su se sve tri sile direktno pozicionirale kao učesnice u sukobu.

Konačno, lista je zaokružena Palestinom, gdje su sukobi u Gazi i na Zapadnoj obali postali neraskidiv dio šireg regionalnog rata koji ne pokazuje znakove smirivanja.