Svako ko je sinoć ranije legao u Južnoj Koreji jutros će se probuditi kao da se ništa – ili gotovo ništa – nije dogodilo. Ali u međuvremenu, na nekoliko sati, politički zemljotres držao je zemlju i ostatak svijeta u neizvjesnosti. Sada je tu i mahmurluk čije se razmjere tek trebaju utvrditi.

Politička previranja u Seulu započela su u utorak naveče, kada je južnokorejski predsjednik Yoon Suk-yeol, konzervativac, proglasio vanredno stanje bez upozorenja, optužujući opoziciju da kontroliše parlament, da se bavi protivdržavnim aktivnostima i da simpatizira Sjevernu Koreju.

Nekoliko sati kasnije, u ranim jutarnjim satima, sam Yoon objavio je da povlači tu mjeru nakon što ju je Skupština, čiji su članovi išli toliko daleko da su upotrijebili aparate za gašenje požara kako bi spriječili ulazak vojnih trupa u sjedište zakonodavnog tijela, povukla hitnim glasanjem, bez svih prisutnih zastupnika i s ulicama Seula, glavnog grada, punim demonstranata. Državna novinska agencija Yonhap objavila je da je opozicija rano poslijepodne (u 6.30 po srednjeevropskom vremenu) predstavila prijedlog za smjenu predsjednika, o kojem će se glasati kasnije tokom sedmice, javlja azijska dopisnica El Paisa.

Kratka izjava mogla bi postati politički epitaf aktualnog predsjednika. Opozicija, koja ima parlamentarnu većinu, zatražila je u srijedu Yoonovu ostavku i najavila da će, ako ne podnese ostavku, odmah pokrenuti postupak opoziva. “Čak i ako je vanredno stanje opozvano, on ne može izbjeći optužbe za izdaju. Jasno je pokazano cijeloj naciji da predsjednik Yoon ne može normalno voditi zemlju”, rekao je novinarima Park Chan-dae, parlamentarni glasnogovornik Demokratske stranke. “Trebao bi se odmaknuti. Odmah podnesite ostavku. To je ono što narod traži”, zahtijevao je.

Sa svoje strane, generalni sekretar parlamenta, Kim Min-ki, uvjerio je da će vojsku smatrati odgovornom za njene "nezakonite i protivustavne radnje" i "štetu nanesenu" srcu zakonodavne vlasti. Najavio je i da od danas u dvoranu neće moći ulaziti ni branitelji ni policajci. "Ovo je hitna mjera za zaštitu sigurnosti zastupnika i garancija rada Narodne skupštine", istakao je.

Kim je na konferenciji za novinare objasnio da je policija zatvorila ulaze u parlament i onemogućila prolaz zastupnicima od 22.50. (po lokalnom vremenu), ubrzo nakon objave predsjednika Yoona. Dodao je da je, između 23.48 sati. i 01:18 Ministarstvo odbrane angažovalo gotovo 300 vojnika, koji su silom upali u zgradu. Njih 230 stiglo je u 24 helikoptera i sletjelo izravno u zgradu, dok je još 50 preskočilo ograde kako bi ušlo. Pokazao je i slike snimljene sigurnosnim kamerama za koje je rekao da će uskoro biti objavljene.

U međuvremenu, deset viših saradnika bliskih predsjedniku ponudilo je kolektivnu ostavku, saopćio je predsjednički ured rano jutros. Među njima su šef osoblja Chung Jin-suk, direktor Ureda za nacionalnu sigurnost Shin Won-sik i šef nacionalne politike Sung Tae-yook, javila je novinska agencija Yonhap.

Yoon je jutros trebao imati svoj prvi javni nastup otkako je ukinuto vanredno stanje, no ono je odgođeno i još se ne zna kada će se održati. Premijer Han Duck-soo obećao je da će nastaviti "služiti narodu do kraja".

"Razumijem da su ljudi jako zabrinuti", rekao je u pisanoj izjavi koju je prenijela agencija Yonhap. Broj dva u južnokorejskom Državnom vijeću (Izvršna vlast) rekao je da je svjestan političke odgovornosti za "cijeli proces" koji je doveo do trenutne situacije. Hanove funkcije uključuju onu pomoćnika Yoona i posrednika između predsjednika i ostalih članova vlade. “Tražim od Vlade da ispuni svoju odgovornost zajedno s javnim službenicima iz svih ministarstava kako bi osigurali da se sigurnost i svakodnevni život održe bez ikakvih promjena”, dodao je.

Iako su mnogi analitičari najavu vanrednog stanja protumačili kao pitanje unutrašnje politike, s obzirom na pad popularnosti predsjednika i njegove sve veće poteškoće u vladanju bez parlamentarne većine, spominjanje hermetičnog sjevernog susjeda, s atomskim kapacitetom i obnovljenim skladom s Rusijom Vladimira Putina, stavilo je svjetske prijestolnice u stanje pripravnosti.

Korejski poluotok ostaje jedno od onih nestabilnih mjesta, s još otvorenim ranama iz Hladnog rata, i gdje sve može nestati u trenutku zbog pogrešne procjene: tehnički, sjever i jug su još uvijek u ratu unatoč primirju zapečaćenom 1953. godine; njihova je granica militarizirana, a u međuvremenu su Sjedinjene Države, saveznice Južne Koreje desetljećima, stacionirale više od 28.000 vojnika u zemlji.

Nekoliko sati činilo se da izbija nova kriza u ovim vremenima napete globalne neizvjesnosti, s Bijelom kućom u punom zamahu i nepredvidivim Donaldom Trumpom koji će je preuzeti uzde vodeće svjetske sile. Najava da vojska preuzima vlast te da su političke aktivnosti, demonstracije i štrajkovi zabranjeni, a mediji podvrgnuti kontroli, zaustavila je dah građanima jedne od najstabilnijih demokratija u Aziji, konsolidirane od osamdesetih godina prošlog stoljeća.

Yoonova najava odmah je naišla na opće odbacivanje opozicionih političara i onih u njegovoj stranci, koji su pozvali građane i vojsku da odbace vojni dekret. Kriza proizlazi iz zamršene i burne unutrašnje politike. Demokratska stranka, glavna opoziciona snaga i većina u parlamentu, namjeravala je ove sedmice podnijeti prijedloge za izglasavanje nepovjerenja za smjenu troje tužitelja (uključujući glavnog tužitelja) jer nisu podigli optužnicu protiv prve dame, Kim Keon-heen, nakon istrage o njenoj navodnoj upletenosti u shemu manipulacije berzom.

Osim toga, ova stranka lijevog centra namjeravala je pokrenuti smjenu predsjednika Odbora za reviziju i inspekciju Choe Jae-haea jer je odbio udovoljiti zahtjevu parlamenta za predaju dokumentacije vezane uz reviziju preseljenja predsjedničke dužnosti, što je provedeno 2022. godine u sklopu jednog od Yoonovih predizbornih obećanja.

Glasnogovornica vlade Jeong Hye-jeon rekla je u petak da je zahtjev protiv Choea "bez presedana u našoj ustavnoj historiji i šteti temeljima ustavnog poretka", javila je tada agencija Yonhap. O pokušaju smjene tužitelja rekla je: “Jasno je da se radi o osveti, samo zato što rezultati istrage nisu bili onakvi kakve je opozicija željela.”

Vlada je zahtjev protumačila kao pokušaj zaustavljanja drugih procesa protiv članova Demokratske stranke. Lee Jae-myong, čelnik ove stranke lijevog centra, pod istragom je za nekoliko slučajeva, uključujući navodno primanje mita u vezi s nedopuštenim transferima u Sjevernu Koreju i za učestvovanje u korupcijskoj shemi oko projekta nekretnina u Seongnamu, grad koji se nalazi na sjeveru zemlje. Početkom novembra osuđen je na uslovnu zatvorsku kaznu zbog kršenja izbornog zakona davanjem lažnih javnih izjava tokom predsjedničke kampanje 2022. godine, izbora na kojima je izgubio vrlo tijesnom razlikom (0,73 postotna boda) od aktuelnog predsjednika.

Yoon, koji je preuzeo dužnost u maju te godine, prvi je čelnik južnokorejske demokratije koji nije kontrolisao Narodnu skupštinu ni u jednom trenutku tokom svog mandata. Unatoč tome što je njegova stranka bila još slabija nakon parlamentarnih izbora u aprilu, PPP zadržava dovoljno mjesta da može nametnuti predsjednički veto. Yoon je upotrijebio ovaj mehanizam 12 puta u nešto više od dvije godine, što je rezultiralo s neuspjehom u 25 prijedloga zakona.

Političko-socijalna situacija u zemlji već je mjesecima komplikovana. Yoonova konzervativna stranka doživjela je veliki poraz na parlamentarnim izborima prošlog aprila, prepustivši vlast u jednodomnoj skupštini glavnoj opozicionoj stranci, koja je osvojila gotovo dvije trećine mjesta. Ovi izbori bili su svojevrsni referendum o predsjedniku, s obzirom na nedostatak opipljivih pomaka u socijalnoj i ekonomskoj politici.

Južna Koreja suočava se s problemima kao što su pad ekonomije, skok cijena nekretnina i rastuća inflacija. Takođe pati od brzog starenja stanovništva i velike razlike među spolovima. Tome je pridodan i ovogodišnji štrajk liječnika koji je započeo u februaru i doveo do masovnog otkazivanja operacija i liječenja. EL PAIS