Izreka kaže da je "neprijatelj mog neprijatelja moj prijatelj" i Izrael to dobro zna. Jevrejska država iskoristila je posjetu američkog predsjednika Joea Bidena Bliskom istoku kako bi zatražila njegovu podršku u izgradnji novog regionalnog saveza protiv Irana koji uključuje historijskog neprijatelja: Saudijsku Arabiju.
Biden, koji takođe ima Teheran među svojim suparnicima koje mora pobijediti, sretno je sponzorirao i promovirao prijedlog koji se godinama potajno razvijao između viših izraelskih i saudijskih zvaničnika. Dnevni red predsjednika Bidena tokom njegovog putovanja u Izrael, Palestinu i Saudijsku Arabiju, između 13. i 16. jula, bio je pun gesti, referenci i sporazuma s Iranom na umu.
Čim je kročio u Tel Aviv, izraelski premijer Yair Lapid poželio je dobrodošlicu Bidenu, podsjetivši ga da će jedno od velikih pitanja o kojima će se raspravljati biti "izgradnja nove sigurnosne i ekonomske arhitekture s nacijama Bliskog istoka" i naznačio da će se tokom putovanja razgovarati o "potrebi obnove snažne globalne koalicije za zaustavljanje iranskog nuklearnog programa".
Prva stanica na Bidenovom putu takođe je razjasnila prioritete putovanja. Predsjednik se preselio u vojnu bazu u blizini aerodroma Ben Gurion, gdje je posjetio Željeznu kupolu, poznati izraelski proturaketni sistem i Željeznu zraku, novi laserski odbrambeni sistem. Rijad je izrazio interes za kupovinu ovih sistema— koje finansiraju Sjedinjene Države — a Izrael bi ih želio prodati, ako Biden pristane.
Izrael želi stvoriti regionalni sistem protivzračne odbrane koji uključuje arapske saveznike Sjedinjenih Država, nakon Abrahamskih sporazuma iz 2020., kojim su uspostavljeni diplomatski odnosi između Izraela i raznih muslimanskih zemalja. U skladu s tim, Izrael je već sklopio ugovore o naoružanju s Ujedinjenim Arapskim Emiratima — koji su učestvovali u zajedničkim vojnim vježbama i pregovaraju o prodaji borbenih aviona — i pristao je opskrbiti Bahrein odbrambenim sistemom protiv dronova.
Jedan od glavnih napredaka u zajedničkoj borbi Washingtona i Tel Aviva protiv Irana bilo je potpisivanje, 14. jula, takozvane 'Jeruzalemske deklaracije'. U dokumentu stoji da su "spremni upotrijebiti sve elemente svoje nacionalne moći" kako bi spriječili Iran da dođe do nuklearnog oružja. U tekstu je Biden također obećao da će "raditi zajedno s drugim partnerima na suprotstavljanju iranskoj agresiji i destabilizirajućim aktivnostima", bilo da dolaze direktno iz Teherana ili dolaze iz savezničkih organizacija kao što su Hezbollah, Hamas ili Palestinski islamski džihad.
Iako se čini da sporazum pokazuje da bi SAD bio voljan upotrijebiti silu protiv Irana, u medijskom istupu nakon potpisivanja Lapid i Biden pokazali su razlike. S jedne strane, američki predsjednik bio je otvoren za dogovorno rješenje sa iranskim režimom. "I dalje vjerujem da je diplomatija najbolji način", rekao je Biden, koji je, međutim, dodao da njegova zemlja "neće čekati zauvijek" da se Iran vrati nuklearnom sporazumu iz 2015.
Lapid je, pak, rekao da u slučaju Teherana riječi nisu dovoljne. "Jedina stvar koja će zaustaviti Iran je spoznaja da će slobodni svijet upotrijebiti silu ako nastave razvijati svoj nuklearni program.“ Vođa izraelske opozicije, Benjamin Netanyahu, s kojim se Biden također sreo, iznio je mišljenje slično onom Lapidovom, "Sankcije i odbrambene vojne pripreme nisu dovoljne. Mora postojati vjerodostojna ofanzivna vojna opcija." rekao je političar s najvećim izgledima za pobjedu na izborima 1. novembra.
Prošlog četvrtka, nakon potpisivanja 'Jeruzalemske deklaracije', iranski predsjednik Ebrahim Raisi upozorio je SAD i Izrael da se suzdrže od prijetnji Iranu. "Amerikancima i njihovim regionalnim saveznicima kažem da iranski nacija neće prihvatiti nikakvu krizu ili nesigurnost u regiji, te da će svaka pogreška učinjena u toj regiji biti suočena s oštrim i žalosnim odgovorom."
Bijela kuća tvrdi da bi Teheran Putinu trebao prodati "stotine" dronova koji bi bili iskorišteni za rat u Ukrajini. Nedavni izvještaj američke mreže CNN pokazao je, naime, da je izaslanstvo iz Moskve dvaput u posljednjih mjesec dana posjetilo iransku vojnu bazu bespilotnih letjelica. Kremlj je već najavio da će Putin posjetiti Teheran, gdje će se sastati s Raisijem i turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom.
Stvaranje novog regionalnog saveza s Izraelom i Saudijskom Arabijom, zajedno s potrebom Zapada da osigura naftu zbog energetske krize koja je proizašla iz rata u Ukrajini, doveo je Bidena u neugodnu poziciju da mora rehabilitirati princa Mohammada bin Salmana, zvanog MBS.
Nasljednik Sauda i 'de facto' vođa Saudijske Arabije posljednjih je godina doživio određeni diplomatski ostracizam Zapada zbog ubistva novinara Jamala Khashoggija 2018. godine, za čiju je smrt, prema CIA-i, bio odgovoran MBS.
Tokom predizborne kampanje 2019. Biden ga je čak nazvao "parijom" i obećao da će Saudijci "platiti cijenu" za mučenje, smrt i komadanje tijela reportera. Ali sve je to ostalo zaboravljeno. Nakon prolaska kroz Svetu Zemlju, Biden je prošlog petka otputovao u Saudijsku Arabiju gdje se susreo s MBS-om, saudijskim kraljem Salmánom bin Abdulazizom i čelnicima zemalja poput Jordana, Iraka, Egipta i arapskih zemalja Zaljeva.
Na stolu je bila tema: povećati proizvodnju nafte i dobiti dobru cijenu za to. Saudijska Arabija je vodeći svjetski izvoznik sirove nafte (s proizvodnjom od oko 12 miliiona barela dnevno ili 15% svjetske proizvodnje), odmah ispred Rusije (koja proizvodi 10,5 miliona barela dnevno ili 11% svjetske proizvodnje), a Biden o tome ne može i ne želi ovisiti.
Tokom susreta sa kraljem, američki predsjednik je postigao 50-postotno povećanje proizvodnje nafte tokom jula i augusta. Cijene benzina u Sjedinjenim Državama su rekordne: 1,3 dolara po litri.
Približavanje i savez s Izraelom takođe je bio prioritet za Bidena tokom njegovpg putovanja u Saudijsku Arabiju. Prije slijetanja, već je dogovorio otvaranje saudijskog zračnog prostora za Izraelce, dogovor koji su obje zemlje dugo spremale javno i tajno. Iako Saudijska Arabija i Izrael još uvijek ne održavaju službene diplomatske odnose, ovaj prvi korak tumači se kao znak normalizacije. Nije poznato kada će se otvoriti direktne linije između Saudijske Arabije i Izraela, ali ima mnogo zainteresiranih da se uskoro uspostavi zračni most između dvije zemlje u kojima se nalaze tri najsvetija mjesta u islamu: Meka, Medina i Jeruzalem.
Drugi sporazum s kojim je Biden napustio Saudijsku Arabiju, a koji se tumači kao gest približavanja Tel Aviva i Rijada, bio je povlačenje mirovnih trupa s otoka Tiran u Crvenom moru. Površine oko 61 četvorni kilometar, otok je bio pod egipatskim suverenitetom, dva puta pod izraelskom vojnom kontrolom, a od 2017. pripada Saudijskoj Arabiji. Nalazi se u Tiranskom tjesnacu, tačno na mjestu gdje se spajaju Aqabski zaljev i Crveno more: jedini izlaz Izraela na ovo more.
Bidenov gest, koji je moga biti učinjen samo uz izraelsko odobrenje, tumači se kao čin povjerenja između Rijada i Tel Aviva, jer stavlja izraelske trgovačke rute iz Eliata na obali Crvenog mora u saudijske ruke.
Svi analitičari se slažu da će približavanje Izraela i Saudijske Arabije biti sporo. Američko posredovanje i unija protiv Irana, zajedničkog neprijatelja, dovode do poteza nezamislivih prije mnogo godina. Samo će vrijeme pokazati hoće li to potrajati i ostvariti se.
