Sven Alkalaj, bosanskohercegovački diplomata s dugogodišnjim iskustvom i trenutni stalni predstavnik Bosne i Hercegovine pri Ujedinjenim nacijama, na sjednici Vijeća sigurnosti UN-a predočio je trećeg novembra političku situaciju u Bosni i Hercegovini pred svjetskim diplomatskim predstavnicima.

Poseban akcent usmjerio je na destruktivnu politiku predsjednika SNSD-a i člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika, koji je svojim postupcima izazvao najveću političku krizu u Bosni i Hercegovini nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma.

Ambasador Alkalaj za Stav govori o trenutnoj političkoj situaciji, destruktivnim aktivnostima određenog broja diplomata, lobiranju predstavnika bh. entiteta RS na štetu države Bosne i Hercegovine, odnosu Sjedinjenih Američkih Država prema našoj zemlji i sličnim temama.  

STAV: Tokom obraćanja na sjednici Vijeća sigurnosti istakli ste destruktivnu Dodikovu ulogu u kontekstu destabilizacije političke situacije u Bosni i Hercegovini. Naglasili ste i da bi vraćanje određenih ovlasti na nivo entiteta RS odvelo Bosnu i Hercegovinu 15 godina unazad. Kakve su reakcije stranih izaslanika na Vaš govor?  

ALKALAJ: Ono što sam istakao na sjednici Vijeća Sigurnosti u potpunosti odražava trenutačno stanje u Bosni i Hercegovini. Bosna i Hercegovina se nalazi u najtežoj političkoj krizi nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma. Dodik i njegova stranka SNSD jesu  remetilački faktor u BiH. Svojim stavovima ne samo da ugrožavaju mir i sigurnost u Bosni i Hercegovini i regiji već sve ove aktivnosti mogu dovesti i do ugrožavanja samog Dejtonskog sporazuma. Ono što je najopasnije jeste zahtjev i ultimatum strankama u Bosni i Hercegovini, unilateralno povlačenje nadležnosti s državnog nivoa na nivo entiteta RS. Tu prije svega mislim na nadležnosti iz oblasti odbrane, indirektnih poreza  i VSTV, sigurnosti (SIPA) i obavještajne agencije (OSA).

To sa sobom povlači poziv za izmjenu Ustava RS na štetu Bosne i Hercegovine. Tu sam naveo samo neke od najvažnijih nadležnosti za koje su svi nivoi iz RS-a dali saglasnost, sve ove aktivnosti i  odgovarajući zakoni su doneseni prije više od petnaest godina. O ovim i drugim stvarima sam prije svega upoznao i skrenuo pažnju  i pojasnio zemljama koje su trenutno u Vijeću sigurnosti UN-a, a onda i drugim zemljama Evrope, arapskim, azijskim, te zemljama Latinske Amerike. To se moglo vidjeti i po stavovima i diskusijama zemalja koje sada sjede u instituciji Vijeća sigurnosti. Pozitivne diskusije i stavove je imalo 13 zemalja , od 15 članica Vijeća sigurnosti. Od svih, samo su Kina i Ruska Federacija imale oprečne stavove.  

STAV: Da li strane diplomate razumiju ozbiljnost trenutne situacije u Bosni i Hercegovini?  

ALKALAJ: Da. Mislim da veliki broj zemalja razumije o čemu je ovdje riječ. Secesionističke aktivnosti koje vrši vlast u RS-u razumije veliki broj država s obzirom na to da se takve i slične situacije javljaju u mnogim kriznim žarištima u svijetu.

 

STAV: Koliko ustvari Sjedinjene Američke Države zanimaju dešavanja u našoj zemlji? Možemo li očekivati skorije konkretne reakcije u vidu sankcija koje se već nekoliko mjeseci najavljuju?  

ALKALAJ: Što se tiče stava SAD-a, mogu da kažem da su se one aktivno uključile u rješavanje problematike u Bosni i Hercegovini. Ako pogledamo koje sve aktivnosti SAD poduzimaju i koji su ljudi angažovani na tim poslovima, onda je jasno da SAD žele da se Dejtonski mirovni ugovor, koji je njihovo čedo, nastavi implementirati kako bi BiH krenula ka evroatlantskim integracijama, Evropskoj uniji i NATO-u. Sama frekvencije boravaka i  razgovora koji se vode zajedno s EU pokazuju ozbiljnost njihovih namjera. Sigurno da  SAD u zajednici s EU posjeduje instrumente i alate da iskoristi protiv onih koji imaju rušilačke namjere.

Tu se podrazumijevaju sankcije protiv vodećih ljudi i njihovih najbližih saradnika, zabrana putovanja, finansijske sankcije, pristup određenim fondovima itd. Evo počinju razgovori specijalnog izaslanika predsjednika Bidena s dužnosnicima u Bosni i Hercegovini. Rezultati tih razgovora odredit će dinamiku daljnjih aktivnosti i postupaka prema onima koji rade na razbijanju Bosne i Hercegovine i razvaljivanju Dejtonskog mirovnog sporazuma. Same aktivnosti Dodika, traženje da se vidi s desničarskim vladama Janše i  Orbana u EU, najbolje govore o njegovoj bojazni od sankcija koje bi mogle uslijediti.  

STAV: Mogu li bosanskohercegovački diplomati utjecati na smirivanje tenzija? Moraju li  biti energičniji u ovim izuzetno ozbiljnim trenucima?  

ALKALAJ: Sigurno da bh. diplomati mogu mnogo da doprinesu, prije svega u tumačenju onoga što se kod nas dešava, a i istovremeno na lobiranju za podršku miru i stabilnosti u Bosni i Hercegovini i u regiji. Ovdje postoji problem, a to je sam odabir diplomatskih predstavnika. Naime, sva tri člana Predsjedništva BiH biraju i određuju diplomatske predstavnike iz svog naroda. Tako da Dodik ima apsolutnu moć nad ambasadorima iz reda srpskog naroda, jer on ima moć da ih postavlja i smjenjuje bez obzira na rezultate rada i aktivnosti. Trenutačno od velikih zemalja ambasadori iz reda srpskog naroda nalaze se u SAD, Kanadi, Rusiji, Izraelu, Grčkoj, Hrvatskoj, Sloveniji itd. Tako da im je nedavno poslao instrukciju da ne provode aktivnosti za koje ih Ministarstvo vanjskih poslova BiH zadužuje i koje su u opisu njihovog rada i djelovanja.

Velika većina radi protiv Bosne i Hercegovine i lobira za Dodika i njegove secesionističke aktivnosti i namjere, a uz to da napomenem da znaju uzimati plate i koristiti druge privilegije za poslove koje ne obavljaju. Možemo samo da navedemo primjer ambasadora u Washingtonu, gospodina Vujića, koji baš američkim vlastima prezentira iskrivljene činjenice i druge aktivnosti. Ako uzmemo u obzir i to da i RS ima znatan broj svojih predstavništava u svijetu, pa i Washingtonu, onda je jasno da je oštrica lobiranja u svijetu dosta otupljena i oslabljena.  

STAV: Ako uporedimo diplomatske aktivnosti bosanskohercegovačkih političkih predstavnika tokom Agresije na Bosnu i Hercegovinu i danas, u čemu vidite razlike?  

ALKALAJ: Poređenje diplomatsko-konzularne mreže iz doba agresije i sada nije moguće.Tada su na tim poslovima bile patriote, ljudi koji su se borili i lobirali za Bosnu i Hercegovinu i, ono što je još važnije, nisu radili protiv nje niti širili dezinformacije, što je sada slučaj.  

STAV: Mnogobrojna bosanskohercegovačka dijaspora u SAD aktivno prati dešavanja u domovini. Da li pojedinci mogu iskoristiti svoj utjecaj i uspješno lobirati za Bosnu i Hercegovinu?  

ALKALAJ: Slažem se da mnogobrojna bh. dijaspora koja se nalazi u inostranstvu može mnogo da učini na planu lobiranja. Ja mogu da kažem za dijasporu u SAD-u koju poznajem da okuplja uspješne naše ljude, Amerikance i druge koji razumiju šta se u Bosni i Hercegovini desilo (Agresija i Genocid) i u tom smislu rade na jačanju istine o Bosni i Hercegovini u državama u kojima žive.