Svi koji "uprljaju značku" bit će otpušteni i uhapšeni. To su poruke državnog vrha Srbije nakon hapšenja tadašnjeg načelnika beogradske policije zbog sumnje da je prikrivao ubistvo.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić poručio je na obilježavanju Dana policije 31. maja da policija mora da "štiti najviše vrijednosti društva". Resorni ministar Ivica Dačić izjavio je da je u 2025. godini procesuirano više od 200 policajaca, od koji je 20 posto bilo na rukovodećim mestima.
Dodao je i da je to najveći broj od kako je 2006. osnovan Sektor unutrašnje kontrole u policiji. Nije, međutim, naveo zbog čega su procesuirani.
- Broj može zvučati impresivno, ali bez podataka o tome za koja su dela procesuirani i kakvi su ishodi tih postupaka, teško je procijeniti stvarni značaj tih podataka - kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Maja Bjeloš iz nevladinog Beogradskog centra za bezbjednosnu politiku.
Slučaj bivšeg prvog čovjeka beogradske policije Veselina Milića nije prvi u čijem su se centru našli čelni ljudi policije.
Veselin Milić uhapšen je 15. maja nakon što je tri dana ranije u restoranu u beogradskom naselju Senjak posijle pucnjave nestao Aleksandar Nešović kojeg mediji povezuju sa organizovanim kriminalom. Nešovićevo tijelo pronađeno je poslije nekoliko dana u zakopanom buretu pedesetak kilometara od Beograda.
Višestruko odlikovani policajac koji je bio i savjetnik predsjednika Srbije osumnjičen je da je pomagao u prikrivanju ubistva. Pored Milića, uhapšena su i tri policajca koji su bili u njegovom osiguranju.
Dvije sedmice poslije hapšenja Više javno tužilaštvo u Beogradu saopćilo je 29. maja da je izvršen pretres Milićevog stana i njegovih službenih prostorija.
Nekoliko dana kasnije Ministarstvo unutrašnjih poslova objavilo je da su dva beogradska policajca uhapšena zbog sumnje da su jednoj osobi omogućili da nabavi vatreno oružje, iako su mu druge policijske uprave to ranije odbile iz sigurnosnih razloga.
Iz policije za RSE nisu potvrdili navode pojedinih medija da je reč o policajcima koji su povezani sa Milićem. Vlast je nakon ubistva na Senjaku najavila "čišćenje redova policije".
- Takve najave smo i ranije slušali nakon velikih afera, ali policijske istrage su uglavnom bile selektivne, a rezultati ograničeni i bez dubljih institucionalnih reformi - rekla je Bjeloš.
Nakon skoro tri godine suđenja postupak protiv bivše državne sekretarke Ministarstva unutrašnjih poslova Dijane Hrkalović krenuo je ispočetka u martu ove godine. U tri različita slučaja optužena je da je ujeicala na svoje saradnike da postupe suprotno službenom položaju.
U jednom od njih tražila je da se sudu i tužilaštvu ne dostavi izvještaj o vještačenju telefona Veljka Belivuka kojem se tada sudilo za ubistvo. Belivuk je kasnije uhapšen i optužen za organizovani kriminal, više ubistava, otmicu, prodaju droge i nedozvoljeno nošenje i promet oružja.
Sud u Beogradu prvobitno je osudio Hrkalović na 16 mjeseci zatvora da bi Apelacioni sud u decembru 2025. tu presudu ukinuo i naložio novo suđenje. Hrkalović se u javnosti pominjala kao osoba koja gaji bliske veze sa pripadnicima kriminalnih grupa, dok je ona te navode negirala.
Bjeloš navodi da slučaj nekada bliske saradnice tadašnjeg ministra policije Nebojše Stefanovića pokazuje da su "policija i tužilaštvo pod snažnim političkim utjecajem".
- Upravo zbog toga javnost ni danas nema odgovore na mnoga pitanja o vezama Dijane Hrkalović sa kavačkim kriminalnim klanom i umješanost u brojnim ubistvima pripadnika škaljarskog klana - dodaje.
Kavački i škaljarski klan su dvije suprotstavljene kriminalne grupe iz okoline Kotora u Crnoj Gori, čiji sukob traje od 2014. Od tada je u međusobnim obračunima na teritoriji Crne Gore, Srbije i drugih država ubijeno više 70 ljudi.
U postupku protiv Dijane Hrkalović sudi se i bivšem načelniku Službe za specijalne istražne metode Dejanu Milenkoviću. Optužen je da je brisao video-snimke, manipulisao njima i dokaznim materijalom ključnim za rasvjetljavanje ubistava i uličnih likvidacija.
Trećeoptuženi bivši načelnik novosadske policije Milorad Šušnjić pravosnažno je osuđen na četiri godine zatvora jer je kriminalca Darka Eleza stavio na fiktivne mjere kako bi ga zaštitio od istraga.
Uz optužbe za trgovinu utjecajem sudilo se i bivšem zamjeniku načelnika Službe za borbu protiv organizovanog kriminala (SBPOK) Goranu Papiću, takođe bliskom saradniku bivšeg ministra policije.
Optužen je da je, mimo propisa, 2020. godine naredio da se Marku Miljkoviću, kasnije optuženom članu Belivukove kriminalne grupe, vrati oduzeto blindirano vozilo. Osuđen je 2023. na dvije godine zatvora i deset godina zabrane rada u policiji.
Papić je u odvojenom slučaju osuđen i na godinu dana kućnog pritvora zbog zlostavljanja i mučenja vlasnika jednog beogradskog restorana. Riječ je o jednoj od najvećih afera koja je potresla sigurnosne strukture u Srbiji, a koja za sada nema epilog.
Policija je novembra 2019. na poljoprivrednom dobru za uzgoj organske hrane Jovanjica u blizini Beograda pronašla ilegalnu laboratoriju za proizvodnju kanabisa. Zaplijenjeno je 1,6 tona marihuane, uhapšeni su vlasnik imanja Predrag Koluvija i zaposleni.
Među optuženima u tom slučaju su i policajci, pripadnici Bezbjednosno-informativne agencije i Vojnoobaveštajne agencije. Tužilaštvo ih tereti da su pružali fizičku zaštitu imanju, osiguravali prevoz droge i Koluviji dostavljali poverljive operativne podatke i službene informacije.
Inspektori koji su krajem 2019. otkrili plantažu marihuane, šef Četvrtog odeljenja beogradske policije za droge Slobodan Milenković i njegov kolega Dušan Mitić smijenjeni su 2023. sa tih pozicija. Ključni su svjedoci u sudskom procesu protiv okrivljenih, a zbog prijetnji koje su dobijali imaju policijsko osiguranje.
Protiv trećeg inspektora Milana Isakova, koji je također svedočio u ovom predmetu, pokrenut je postupak zbog navodne zloupotrebe službenog položaja u odvojenom slučaju. Isakov je te optužbe ocijenio kao vid pritiska. Suđenje je u toku.
Isaković je tokom svedočenja Jovanjicu nazvao "fabrikom droge državnih službi" i optužio vlast da pokušava da sve zataška. Bjeloš iz BCBP-a navodi da smjena policajaca koji su otkrili Jovanjicu "ukazuje na to da su akteri organizovanog kriminala politički zaštićeni".
Iz vladajuće Srpske napredne stranke su radnije negirali umješanost vlasti u ovaj slučaj. Na pitanja RSE u vezi sa ovim optužbama nisu odgovorili. Veze policije i vođe međunarodne kriminalne organizacije Darka Šarića dokazane su na sudu.
Šarić je u aprilu 2025. osuđen na šest godina zatvora u postupku koji se vodio protiv njega i njegovih saradnika za planiranje ubistva i diskreditaciju svjedoka saradnika.
U ovom slučaju osuđena su i trojica pripadnika MUP-a za pomaganje Šarićevoj kriminalnoj grupi, zloupotrebu službenog položaja i odavanje poverljivih informacija.
Suđenje Šariću zbog šverca 5,7 tona kokaina je jedan od najvećih slučajeva protiv organizovanog kriminala koji je vođen u Srbiji. Pravosnažnom presudom u maju 2022. osuđen je na 14 godina zatvora.Sudi mu se i za pranje novca, kao i za organizovanje ubistava vođa škaljarskog klana u Grčkoj 2020. godine.
O vezama Šarića i policije govorilo se i 2014. godine. Petorica šefova policijskih uprava smenjeni su nakon što je Šarić jednog od njih na sudu imenovao kao "korumpiranog policajca".
Državni vrh je kao zvaničan razlog za hitne smjene naveo njihovo navodno mješanje u politiku i medije, kao i njihove navodne kontakte sa optuživanim narko-dilerom. Smijenjeni policajci tvrdili su da se radi o montiranoj medijskoj kampanji kriminalaca.
Među pripadnicima MUP-a koji su se našli na meti optužbi je i policajac Marko Kričak. Studentkinja Nikolina Sinđelić optužila ga je za prijetnje silovanjem i pretjeranu upotrebu sile nakon privođenja tokom antivladinog protesta u Beogradu u augusta 2025. godine.
O policijskoj brutalnosti u javnosti su govorili i drugi koji su, zajedno sa njom, privedeni tog dana. Kričak je tada bio na mjestu komandanta Jedinice za osiguranje određenih ličnosti i objekata. Dok je dio javnosti zahtijevao njegovu smjenu i sankcionisanje policajaca, MUP je odbacivao optužbe.
Pola godine kasnije, u decembru 2025, Kričak je postavljen na mjesto načelnika Uprave kriminalističke policije. Duže od dvije godine nije utvrđeno kako je u policijskom pritvoru u Boru preminuo brat jednog od osumnjičenih za ubistvo dvogodišnje Danke Ilić.
Nakon što mu je u aprilu 2024. određeno zadržavanje zbog sumnje da je pomogao svom bratu nakon ubistva, policija je saopćila da je iste noći preminuo "prirodnom smrću".
Nakon što je sedmičnik "Radar" objavio da je obdukcija pokazala da je umro od posljedica prebijanja, MUP je saopćio da je, po nalogu tužilaštva, započeta istraga.
- Ukoliko bude ustanovljeno da je bilo zloupotreba i prekoračenja ovlaštenja bit će pokrenute mjere protiv onih koji su prekršili zakon i policijsku etiku - naveli su tada.
Šta je ustanovljeno, do danas nije poznato.
Početna
Najnovije
Najčitanije
Na vrh