Svatovska groblja vrlo su česta u Bosni i Hercegovini. To su nekropole stećaka i starih muslimanskih bošnjačkih mezarja što se nalaze u njihovoj blizini. Prema narodnoj tradiciji, u svatovskim grobljima su sahranjeni poginuli svatovi, koji su se na putu susreli i sukobili, stoga što se jedni drugima nisu htjeli ukloniti s puta. Kršćanski svatovi sahranjeni su u nekropole stećaka, muslimanski u muslimanska mezarja.

U Milatkovićima kod Čajniča, uz muslimansko Svatovsko groblje, nalazi i kršćansko Svatovsko groblje. Na brdu Kulina, udaljenom "par stotina metara od Milatkovića", nalazi se nekropola stećaka "visokih po nekoliko metara". Prema narodnom predanju, nalazi se tu groblje izginulih svatova.

Naziv "Svatovsko groblje", za muslimansko mezarje u Milatkovićima, nije usamljen. "Svatovsko groblje" je naziv za stara mezarja u Zagorici i Lisovu, u općini Visoko. "Svatovsko groblje" je naziv za nekropolu starih nišana u Grlici, u podnožju Igman-planine kod Sarajeva i za nekropolu starih nišana u selu Turkovićima kod Knežine. A pored mezarja u Turkovićima nalazila se veća nekropola stećaka, uništena 1948. godine. "Svatovsko groblje" je nekropola stećaka u ilovačkom selu Bogovići, uz koje se nalaze "nekolika velika nišana."

"Svatovsko groblje" je drugi naziv za nekropolu stećaka i nišana u selu Donji Močioci, u sarajevskoj općini Stari Grad. "Svatovsko groblje" je nekropola starih nišana u Bakićima kod Olova, gdje se održava poznata dova. U blizini je nekropola stećaka zvana Slava, itd.

Najstariji nišani na milatkovićkom groblju, kao i na brojnim drugim lokacijama širom Bosne i  Hercegovine, locirani su na (ilirskom) tumulu promjera 7 – 8 m. U ovoj skupini nalaze se ostaci pet grobova od kojih su preostali sedreni santrači. Na sredini tumula lociran je grob čiji su nišani oštećeni i prevaljeni; uzglavni je u obliku turbana, nožni u obliku masivne stele. S južne strane tumula nalazi se grob sa dva uspravna nišana.

Nišan s turbanom dimenzija je 225 x 28 x 26 cm. Ukrašen je motivima sablje i koplja sa jednom zastavicom. Nožni nišan dimenzija je 225 x 29 x 19 cm. Razmak između uzglavnog i nožnog nišana iznosi 3,95 m. Svi grobovi, i uspravni nišani, orijentirani su u pravcu I–Z, s manjim otklonom prema sjeveru.

Najstariji nišani, locirani na tumulu, imaju paralelu u brojnim stećcima lociranim na ilirskim tumulima. Na svoj način otkrivaju višestoljetni kontinuitet sahranjivanja autohtonog bosanskog stanovništva, koje nije turskoga porijekla.

Na Svatovskom groblju razaznaje se veći broj starijih grobova, od koji su preostali sedreni santrači. U nekim santračima vide se otvori u koje su bili uglavljeni manji nišani. Na širem prostoru groblja razasut je veći broj prelomljenih ili izvaljenih nišana manjih dimenzija. Jedan par odolio je zubu vremena i još uvijek se nalazi u svom prvobitnom položaju. Uzglavni nišan je s turbanom, visine oko 30 cm, i nožnim parnjakom cilindričnog oblika.

Kao i najstariji grobovi Svatovskog groblja, nišani su okrenuti u pravcu I–Z. Moguće ih je datirati u 18. ili 19. vijek. Na Svatovsko groblje nadovezuje se novije muslimansko groblje. Iz novijih nadgrobnih muslimanskih spomenika, još uvijek sačuvanih u groblju, vidi se da je groblje bilo aktivno najmanje do sedamdesetih godina 20. vijeka.

Na mezarju u selu Stuparićima, u općini Visoko, nalaze se dva mezara s najstarijim nišanima Bosne. Zasigurno pripadaju domaćim ljudima, koji su među prvima prešli na islam. Na području istog sela, na posve drugoj lokaciji, nalazi se Tursko groblje, u koje su sahranjeni etnički Turci.

^{(Ibrahim Pašić, Od stećka do nišana u BiH, BZK Preporod, Sarajevo, 2017)}