Visoke cijene energenata, posebno nafte, plina i uglja u mnogim zemljama pokreću inflaciju kakvu nismo viđali decenijama. Neka države doživljavaju i nestašicu energije. Nedavna ruska invazija na Ukrajinu pogoršala je krizu, s obzirom na to da je ta zemlja i veliki proizvođač i izvoznik nafte i prirodnog gasa.

ZEMLJE OPEC-A NASPRAM OSTATKA SVIJETA

Prije nego što pogledate podatke predočene na ovoj infografici, vrijedi uočiti koju količinu nafte proizvodi Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) u poređenju s drugim organizacijama i regijama.

Zemlje OPEC-a najveći su proizvođači nafte, a samo Saudijska Arabija čini jednu trećinu proizvodnje OPEC-a. Također je važno napomenuti da proizvodnja OPEC-a ostaje ispod nivoa prije pandemije nakon što je organizacija smanjila proizvodnju za nevjerovatnih 10 miliona barela dnevno (B/D) 2020.

Nakon zemalja OPEC-a, SAD, Kanada i Meksiko činile su nešto više od četvrtine svjetske proizvodnje nafte u 2021. godini. Gotovo 70 posto sjevernoameričke proizvodnje nafte dolazi iz SAD-a, najvećeg svjetskog naftnog proizvođača.

Slično tome, u okviru CIS-a – organizacije zemalja postsovjetskog saveza – Rusija je bila daleko najveći proizvođač, čineći 80 posto ukupne proizvodnje CIS-a.

NAJVEĆI PROIZVOĐAČI NAFTE U 2021. GODINI

Otprilike 43 posto svjetske proizvodnje nafte dolazilo je iz samo tri zemlje 2021. godine – SAD-a, Saudijske Arabije i Rusije. Zajedno, ove tri zemlje proizvele su više nafte od ostalih deset najvećih zajedno.

Tokom posljednjih nekoliko decenija američka proizvodnja nafte bila je stalno među najvećim. Nakon pada s dotadašnjeg vrhunca od 11,3 miliona barela dnevno (B/D) dosegnutog 1970. godine, proizvodnja je doživjela historijski minimum od 6,8 ​​miliona B/D u 2008. godini. Međutim, nakon preokreta u 2010-im, SAD je nadmašila Saudijsku Arabiju kao najvećeg proizvođača nafte. I pored velike proizvodnje, SAD su ostale uvoznik sirove nafte dok su izvozile rafinirane naftne derivate.

Saudijska Arabija i Rusija proizvele su po otprilike 11 miliona B/D u 2021. godine i bile su dva najveća izvoznika nafte na svijetu. U obje zemlje, državne naftne kompanije (Saudi Aramco i Gazprom) bile su najveće kompanije za proizvodnju nafte i plina.

Od Evrope (bez Rusije), samo je Norveška bila među petnaest najvećih proizvođača nafte, što čini 2,3 posto globalne proizvodnje. Nedostatak regionalne proizvodnje djelimično objašnjava zavisnost Evropske unije od ruske nafte i gasa, pogoršavajući time energetsku krizu u regionu.

KAKO ENERGETSKA KRIZA UTJEČE NA PROIZVODNJU NAFTE

Nakon dubokog poniranja u 2020. godini, potražnja za naftom ponovo raste i sada je iznad nivoa od prije pandemije. Nadalje, ograničenja u opskrbi zbog sankcija ruskoj nafti i plinu zaoštravaju stanje na tržištu i utječu na visoke cijene nafte.

Iako se utjecaj krize izazvane ratom u Ukrajini osjetio na globalnom nivou, evropske su zemlje teško pogođene zbog oslanjanja na ruski izvoz fosilnih goriva, a neke gotovo sva energetska goriva dobivaju iz Rusije.

Kako bi se izborio s krizom nafte, ostatak svijeta povećava opskrbu naftom kroz povećanu proizvodnju ili oslobađanje strateških rezervi nafte (SPR). Očekuje se da će američka proizvodnja nafte porasti za 1 milion B/D u 2022. godini i otići time na rekordno visok nivo. Istovremeno, zapadne zemlje pozivaju članice OPEC-a da povećaju svoju proizvodnju kako bi snizile cijene. Međutim, zemlje OPEC-a drže se svojih planiranih povećanja proizvodnje, s proizvodnjom i dalje ispod nivoa s početka 2020. godine.

SAD oslobađaju 180 miliona barela nafte iz svog SPR-a. No, s obzirom da se očekuje da će potražnja za naftom dostići novi rekord svih vremena 2023. godine, pitanje je hoće li ovi napori za povećanje ponude biti dovoljni da obuzdaju krizu.

(Izvor: https://elements.visualcapitalist.com/)